Emocionalne rane ponekad bole više nego one fizičke i negativno utiču na kvalitet života u celini. Nastaju zbog različitih trauma kao što su psihičko zlostavljanje, neispunjene potrebe iz detinjstva, gubici te zanemarivanje vaših potreba. Emocionalne rane ostavljaju ožiljke koji su toliko duboki da godinama nakon proživljenih trauma stvaraju probleme u ostvarivanju međuljudskih odnosa i ljubavnih veza.

Različiti događaji ili način na koji smo ih doživeli mogu ostaviti duboke emocionalne rane. One kasnije utiču u značajnoj meri na kvalitet života, naše odnose sa ljudima i sliku koju stvaramo o sebi.

Kako da znate da su vaše reakcije i načini razmišljanja povezani sa emocionalnom ranom? Iako je svaka emocionalna rana specifična sama za sebe kao i osoba koja je nosi, postoji nekoliko signala po kojima možete otkriti da li i vi nosite "ožiljke na duši."

1. Strah od napuštanja

Jedan od najvećih znakova emocionalnih rana je strah od napuštanja, koji često nosimo iz detinjstva. Ako stalno imate potrebu da budete okruženi ljudima, čak i onim koji vam ne odgovaraju, verovatno nosite duboke rane iz prošlosti. Ovakvi pojedinci ponekad pristaju na manje od onoga što zaslužuju jer ih pomisao na samoću užasava.

Ako se pronalazite u ovakvim situacijama, velike su šanse da imate strah od napuštanja i duboku emocionalnu ranu koju treba da iscelite. Kako bi ova rana napokon zarasla i ožiljak nestao, najbolja stvar koju možete uraditi je da počnete da vežbate ljubav prema sebi. Niko drugi vas ne može spasiti od negativnih misli i anksioznosti kad ostanete sami. Umesto toga, naučite da volite sebe i dajte sebi vremena za potpuni oporavak.

Ljubav
Unsplash/Everton Vila 

2. Manjak samopouzdanja

Manjak samopouzdanja je u današnje vreme izraženiji nego ikada, te se sve više ljudi bori sa ovim izazovom. Ako vam se čini da vam manjak samopouzdanja predstavlja kamen spoticanja u napredovanju na poslu ili u privatnim odnosima, pokušajte da uradite nešto po tom pitanju.

Ako smatrate da niste dovoljno snažni da povratite mentalnu snagu, razgovarajte sa stručnjakom koji će vam sigurno pomoći. Zavoleti sebe u odrasloj dobi može biti jedan od najzahtevnijih zadataka, ali nije i nemoguć. Bitno je da se ne upoređujete sa drugima i nastavite da pratite svoj ritam. Imajte na umu da se dobre stvari ne događaju preko noći i da je potrebno određeno vreme da stvari krenu na bolje.

3. Depresija i anksioznost

Ako primetite da se duže vremena osećate loše i da ste puni tuge, razočarenja i nezadovoljstva, morate odmah reagovati i potražiti pomoć. Ova stanja su znakovi dubokih emocionalnih rana te bi razlog za njih trebali potražiti u vašoj prošlosti.

U borbi sa ovakvim problemima uvek morate potražiti stručnu pomoć. Osoba koja je kvalifikovana za rad sa ovakvim i sličnim problemima će vam pomoći da nađete prave razloge i okidače negativnih emocija. Uz kontinuiran rad na vašim traumama možete postići odličan rezultat i obezbediti kvalitetniji život.

psihologija-PGnqT0rXWLs-unsplash.jpg
unsplash/helena lopes 

4. Strah od nepoznatog

Strah od nepoznatog je normalan u opasnim situacijama ali šta kad nema velike opasnosti a vi ste potpuno paralizovani od straha? Šta kad vam strah ne dopušta da uživate u životu i stalno ste u grču? U ovakvom stanju sigurno nećete moći da pokažete koliko vredite.

Izlaženje iz zone komfora je teško ali ako želite kvalitetniji život, pokušajte da prihvatite promene sa otvorenošću. Istaknite svoje najveće vrednosti i snagu te razvijajte veštine prilagođavanja na nove situacije. Ne kažemo da će biti lako no što pre počnete da radite na sebi, pre ćete videti rezultate.

5. Samosabotaža

Emocionalne rane mogu prouzrokovati izraženost samosabotaže, posebno na najvećim životnim raskršćima. Osobe koje imaju manjak samopouzdanja misle da će biti neuspešne, pa iz straha mogu da unište prilike koje im se pružaju. Ovakve situacije su izrazito teške jer se osoba stalno vrti u začaranom krugu manjka samopouzdanja, tuge, besa i frustracije.

Ako ste i sami zapeli negde usput, pobrinite se da problem rešite u korenu uz stalan i posvećen rad na sebi i osvešćivanje ovih samosabotirajućih obrazaca i modela ponašanja.

6. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Posttraumatski stresni poremećaj je ozbiljan mentalni poremećaj koji nastaje zbog nekog traumatskog iskustva. Osoba ne može da priča o događaju koji se dogodio u nekom trenutku života i nerado otkriva kako se oseća. Simptomi ovog stanja su stalna anksioznost i grč, loš san, nemogućnost koncentracije i ponavljajuće negativne misli.

Ako primetite neke od ovih simptoma, savetujemo vam razgovor sa stručnim licem što pre. Oni će znati da procene ozbiljnost problema i pokazaće vam prave načine za oporavak.

Zašto su uopšte granice tako važne?
Unsplash / Sammie Chaffin 

7. Razdražljivost

Ljudi koji su uvek napeti, razdražljivi i frustrirani, nekada su u prošlosti imali traume koje su na njima ostavile duboke ožiljke. Ako ste razdražljivi čak i u opuštenim situacijama i nikad ne pronalazite zadovoljstvo u malim stvarima, niste vi krivi. Razlog takvog ponašanja često leži u traumama iz detinjstva koje je potrebno izlečiti.

Idite korak po korak i što više radite na sebi. Stavite sebe na prvo mesto i nemojte nikome da se izvinjavate zbog svojih odluka. Život je samo jedan te se pobrinite da učinite sve da bude vredan življenja. Jedino tako ćete osetiti pravo zadovoljstvo i biti ponosni na sebe jer ste bar jednom u životu izabrali sebe!

Izvor: sensa.mondo.rs