Gradove delim na one koje moram posetiti i one kroz koje ću proći ako me put navede u tom pravcu. Suprotno očekivanjima, Tel Aviv se našao u prvoj grupi. Nikad ni o jednom mestu od bliskih prijatelja nisam čula toliko kontradiktornih utisaka kao o njemu i upravo to me je poteralo u ovu avanturu. Ne, nije preterano reći avanturu.

Da su me na jedinom aerodromu Ben Gurion zgodni, ali nimalo neozbiljni momci i devojke u uniformama detaljno pretresli, propitali i umalo mi izmamili priznanje kako sam nekad davno „pozajmljivala“  wi-fi od komšije sa sprata iznad - jesu. A da sam sve to zaboravila kad sam izmrcvarena sela na terasu Carlton Tel Aviv hotela i to je istina.  Iako je već bilo vreme da se Pepeljugina kočija pretvori u bundevu i da sve pristojne devojke uveliko sanjaju svoje snove u satenu, na plaži na koju gleda moja terasa momci i devojke igrali su odbojku na pesku uz glasno navijanje, kao da je, na primer, podne. Otuda i potiče jedan do današnjih popularnih naziva za ovaj grad - Majami Bliskog istoka. 

Ko bi rekao da je sve počelo u drevnoj luci Jafa, najstarijoj naseobini iz koje je iznikao Tel Aviv?

Ona je vremenom postala pretesna za Arape i Jevreje, pa su se tu mahom zadržali uglavnom Arapi. Mene lično podsetila je na malu umetničku koloniju u kojoj uličice imaju nazive po horoskopskim znacima, na čijim je pločnicima moguće videti čak i pomorandžino drvo koje levitira - umetnikovu opomenu da moramo da brinemo o sredini u kojoj živimo.

Novac nema veroispovest

Iako je Jerusalim zvanična prestonica, Tel Aviv je poslovna i trgovačka arterija Izraela. Osim dvadesetak muzeja, filharmonije, opera i bogatog noćnog života, svakako je neophodno pomenuti i dijamante: U naselju Ramat Gan nalazi se soliter Berze Dijamanata. Izraelci ove prelepe kamenčiće dovode do savršenstva, a potom ih prodaju kupcima iz celog sveta. I lepo je znati da većina tamošnjih zgodnih momaka može sebi da ih priušti. Interesantan podatak zar ne? 

Kao tvrdoglava Beograđanka nalazim dosta sličnosti između Tel Aviva i Beograda. Uostalom, Tel Aviv nazivaju i Beli grad! U njemu nema ograničenja za mlade. Ne postoji verski fanatizam, niti homofobija. Ovde se gej plaža naslanja na plažu ortodoksnih Jevreja gde se muškarci i žene kupaju različitim danima. Ne treba zaboraviti 1998. godinu kad je transrodna Dana International, rođena kao dečak Yaron Cohen, pobedila na Evrosongu, a kasnije postala diva Sharon. Za mlade Izraelce vojni rok traje tri godine, a za žensku populaciju ove zemlje - dve. Nemojte se zbuniti kada u kafeu kraj vas sedne prelepa mlada devojka sa ogromnom, napunjenom i zakočenom automatskom puškom koju nosi preko krhkog ramena, baš kao vi svoju Gucci torbu.

Carstvo zabranjenih stvari

Na plažama zabava traje 24 časa i nije lako doneti odluku u kom ćete od silnih kafea popiti koktel, pojesti suši ili humus koji se servira uz piće. Ipak, izbor lokala i nije toliko važan kao to da treba da zaboravite brojanje kalorija i opustite se. Libanska kuhinja ničiji struk nije ostavila istim!

Hrana je, kao i kod nas, osnov bitisanja, porcije su ogromne pa ovaj grad za gurmane predstavlja hedonističku bajku. Kad sam u Rimu, pre koju godinu, nakon partija sa prijateljima predložila da gricnemo nešto oko dva izjutra, smejali su mi se kao da sam ispričala veoma dobar vic. Eto još jedne sličnosti Tel Aviva sa Beogradom: u četiri ujutro na svakom ćošku može nešto da se pojede i popije. Koliko god da sam se držala salata i pokušavala da odolim humusu i hlebu, u restoranu Night Kitchen pale su sve maske. Nakon pića dobrodošlice, falafela i njoka na njihov način stigao je desert koji me je sutradan koštao plivanja do utapanja. 

Dok šetam gradom uživam u sveže ofarbanim fasadama zgrada u bauhaus stilu. Rotšild bulevar čini da  moje arhitektonski izoštreno oko zacakli - prostrani balkoni nagoveštavaju kakve stanove kriju te bele fasade. Cena kvadrata u ovom kraju je negde oko 20.000 evra. Najbolje privatne žurke održavaju se upravo na terasama ovih zgrada, uz glasnu muziku di-džeja, hranu i piće do rane zore, a onda - pravac plaža i toplo more za bezbolno trežnjenje. Ovde i za vreme Šabata mladi luduju u diskotekama, a ako ste mislili da se samo kod nas ljudi penju po stolovima poneti dobrom muzikom i velikim količinama alkohola - greška! Telavivski klubovi otišli su korak dalje: ogroman šank projektovan nasred kluba u nekom momentu postaje podijum za raspojasanu omladinu. Neposrednost Izraelaca može lako zaprepastiti zapadnjake. Mene je u početku malo zbunjivala, a kasnije je počela da me zabavlja. Pitanja tipa: odakle si, u kom si hotelu, koliko imaš godina i da li imaš dečka, kreću nakon prvog kontakta očima.

Ovaj, kako ga još nazivaju, Non-stop city, broji jedan kafe, bar ili klub na 230 stanovnika, a statistike kažu da jedan od tri stanovnika Tel Aviva ima između 18 i 35 godina. Vikend počinje petkom, završava se subotom uveče, a nedelja je prvi radni dan! Kako su pametno izbegli mučni ponedeljak!

Prestonica novih početaka

Tel Aviv je uvršćen u baštinu UNESCO-a zbog približno pet hiljada očuvanih bauhaus zgrada. Ako volite ovaj arhitektonski pravac, onda ste na pravom mestu! Jevrejske arhitekte koje su bežale od nacizma ostavile su bauhaus Tel Avivu u amanet, a grad sada polako i predano obnavlja jednu po jednu građevinu.

Ako ste zamišljali shopping vratolomije, to ipak sačuvajte za neku od bližih evropskih prestonica, ne samo zbog izbora i ponude svetskih brendova, već pre svega zbog tridesetak odsto viših cena u odnosu na Rim ili Pariz. Tržnih centara ima dovoljno da zadovolje i najrazmaženiju kupoholičarku. Posetite Opera Tower ili Dizengoff, a za one kojima je stvarno potrebna shopping terapija, Azriely je sigurna luka „šopokulture“. U izgradnju ovog tržnog centra uloženo je oko 350 miliona dolara. Jedino što može da zbuni jesu vojna lica koja na samom ulazu u te ogromne meke modnog egzibicionizma detaljno pretresaju svakog posetioca - od pregledanja torbica, do detektora za metal. Na to se naviknite ili odustanite. Takođe, uzmite u obzir da je dolar na ceni, a evro prilično potcenjen.

Kao strastvena obožavateljka uličnog shoppinga, svoju dušu nahranih na Bazaru drangulija. U sporednim uličicama po vrlo povoljnim cenama može se naći prelep, ručno rađen nameštaj, pa umalo ne završih sa toaletnim stočićem od ružinog drveta. Srećom, moj domaćin bio je ekonomičniji od mene pa me je podsetio na cenu transporta i ostale aerodromske peripetije koje će me zasigurno zadesiti.

Stekla sam utisak da je u ovom prelepom gradu sve moguće! Misao da je pre 107 godina ovde postojala samo brisana pustinja, a potom idejom i vizijom vrednih ljudi nastao ovakav grad, dovodi do zaključka da ne postoje neostvarivi projekti. 

Kako sam saznala od starosedelaca, Tel Aviv je nastao tako što je zbog prenaseljenosti i neprijateljstva sa Arapima 66 jevrejskih porodica napustilo zidine Jafe i evo šta vidimo danas. Nije čudno što je start up postao obeležje ovog grada, a duh inicijative oseća se na svakom uglu ove nezamislivo kulturološki i socijalno nespojive priče. 

Umorno sedam u avion i, da, opet su me pretresali, postavili nekoliko suludih pitanja i sa osmehom me otpratili put mog Belog grada. Dajte mi još jednu ulaznicu za ovaj vašar eklektike, pomislila sam, ali to nisam rekla. 

Tekst: Jasmina Šupeljak

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/ellesrbija/