Šta je to zajedničko Labstory Laser B-TOX Lifting Cream, potom Clinique Repairwear Laser Focus i Peter Thomas Roth Laser Free linijama proizvoda za negu kože?

Reč je o upotrebi termina „laser“ putem koga se potrošaču šalje indirektna (ili direktna?) poruka kako ovi proizvodi mogu biti alternativa laserskom tretmanu. Ova zavodljiva igra asocijacija pomalo je apsurdna kao i većina kozmetičkog marketinga, jer efekti lasera i kozmetike nisu uporedivi. Ipak, ovo je simbolički posmatrano, odličan pokazatelj opšteg konsenzusa o efikasnosti lasera, pogotovo kada govorimo o uklanjanju znakova starenja kože.

(Kako da prepoznate kvalitetna ulja za telo?)

Pod terminom laser podrazumeva se specifična grupa aparata u okviru šire kategorije takozvanih svetlosnih uređaja koji koriste svetlost kao energiju za aktiviranje različitih procesa u koži (kada je reč o dermatološkim laserima).

Dele se u dve kategorije: ablativne, čiji je princip delovanja zasnovan na uklanjanju površinskog sloja kože i neablativne, tj. one koji prodiru u dublje slojeve.

(Antirid i godine: Evo u kojoj dobi bi trebalo da počnete sa korišćenjem krema protiv bora) 

Takođe, postoje i oni kao što je to Fraksel, koji kombinuju ove dve funkcije.

Deluju tako što emituju koncentrisano svetlosno zračenje u vidu koherentnog snopa fotona (elementarna čestica svetlosti) određenje frekvencije, talasne dužine i snage. Baš ove karakteristike svetlosnog snopa određuju njegovo delovanje na kožu tako da određene talasne duže deluju na površini kože vršeći vaporizaciju - proces prenosa energije na tečnost koja je pretvara u gasovito stanje. Ovim se postiže „prženje“ ćelija i njihovo odstranjivanje sa kože što sa sobom povlači regeneraciju i može imati dramatično pozitivne efekte, ali i negativne, o čemu će kasnije biti reči. 

Druge talasne dužine deluju na nivou dermisa, uglavnom preko toplote koju doprema laserski snop izazivajući na ovaj način kontrolisane mikropovrede. Tako se aktivira remodeling kože koji uključuje kako proizvodnju novih elastičnih vlakana, tako i bolju kompoziciju postojećih, bez uklanjanja površinskog sloja kože. Na kraju, kombinovani laseri deluju na oba pomenuta principa. Kod njih je ablacija isprekidana, tačkasta, odnosno frakcionisana. 

Sa stanovišta očekivanih rezultata, a iz perspektive podmlađivanja kože, laseri mogu znatno da stimulišu proizvodnju novog kolagena, izvrše bolju kompoziciju postojećih elastičnih vlakana, odnosno bitno preoblikuju strukturu kože što utiče na uklanjanje sitnih linija i smanjenje dubine bora i povećane elastičnosti kože.

Rezultati su jedinstveni za ovu kategoriju tretmana i teško da mogu da se uporede sa drugim metodama, a nemoguće je ostvariti slične rezultate kozmetičkim proizvodima. Potpuni rezultati vidljivi su su tek posle tri meseca, dok je od starijih osoba sa usporenim oporavkom ovaj period čak šest meseci.     

Iz perspektive potreba, odnosno problema, koje laserski tretman može da adresira, dosta je teško napraviti precizne smernice u odnosu na pomenute kategorije lasera pošto obe kategorije mogu da adresiraju približno slične potrebe pogotovo kada ih koristi visoko obučeno lice sa značajnim iskustvom.

Ipak, podaci ukazuju na to da ablativni laseri najčešće proizvode najdramatičnije rezultate kada govorimo o podmlađivanju kože kao i u tretmanu određenih tipova ožiljaka.

Ipak abltivni laseri zahtevaju duži oporavak, uglavnom od dve do četiri nedelje, a često i duže, imaju veću učestalost infekcija kože, mogu da aktiviraju herpes, oticanje, pojavu plikova, probleme u pigmentaciji pa i izvrtanje donjeg očnog kapka i to je sve praćeno crvenilom, ljušćenjem, svrabom i drugim nelagodnostima. Svakako, istina je da iskusan doktor može da upotrebi takozvane zaštitne protokole i preventivno deluje na učestalost negativnih propratnih pojava, ali čini se da nekakvi opšteprihvaćeni standardi u ovom kontekstu često izostaju na našem tržištu laserskih usluga.

Sa druge strane, neablativni i kombinovani laser ostvaruju zadovoljavajuće, ali umerene rezultate, u poređenju sa ablativnim, i to sa statistički manjom učestalošću negativnih efekata kao i kraćim periodom oporavka koji je najčešće jedan dan, ali zato je potrebno četiri do šest tretmana kako bi se postigli zadovoljavajući rezultati. 

Kao što se do sada moglo uočiti, težište se stavlja na lekara, odnosno lice koje sprovodi laserski treman. Iako laseri dolaze sa prethodno programiranim protokolima, lekaru je ostavljena mogućnost da ih prilagodi ili u potpunosti premosti (off-label) u zavisnosti od stanja i potreba korisnika. Mogućnost prilagođavanja protokola ili off-label primena omogućava provajderu da određene rezultate postigne u jednom tretmanu ili za tri. Česta je pojava da korisnici urade tretman bez vidljivih promena, što je teško zamisliti da se desi na zapadnom tržištu, bar kada govorimo o laserima. Za ovaj „fenomen“ samo je i isključivo odgovorno lice koje primenjuje lasere.

Takođe, iako je zvanje lekara preduslov za primenu dermatoloških lasera, to nikako ne znači da je beli mantil bilo kakva garancija kvaliteta i efikasnosti tretmana. Naime, laserska dermatologija razvija se u posebnu granu koja zahteva specifična dodatna znanja i praktično iskustvo što za nas korisnike predstavlja jedinu garanciju kvalitetnih ishoda. To što je neko lekar ili dermatolog znači malo u svetu lasera ukoliko nije pribavio dodatno relevantno obrazovanje.

Naš sistem medicinskog obrazovanja jedva da se bavi dermatološkim laserima, dok obuka za primenu lasera od strane uvoznika traje najčešće jedan dan. To nam govori da je obaveza i pravo korisnika da preuzme stvari u svoje ruke te da se dobro informiše o kvalifikacijama lica koje će izvoditi tretman kao i da jasno artikuliše svoja očekivanja i orijentiše se, u dogovoru sa lekarom, ka jasnim rezultatima. Ukoliko ovi rezultati izostanu, konačno je vreme da naučimo ono što ceo svet naveliko zna - a to je da tražimo povraćaj našeg novca kao, čini se, jedinu meru regulacije koja zaista ima efekat. Vreme je da naučimo da štitimo sebe umesto da se konstantno prepuštamo stručnim licima verujući kako će nas zaštiti nekakvi standardi struke koji, čini se, postoje samo na nivou mita ili na papiru.

Da bi situacije bila još komplikovanija, mnogi dermatološki ili estetski centri oglašavaju različite svetlosne uređaje kao lasere isto kao što termin laser koriste kozmetičke kuće sa početka teksta. Na primer, IPL popularni aparat na bazi svetlosti nije laser, takozvana LED svetlosna terapija takođe nije laser, a najmanje je laser takozvani Profound aparat od Syneron Candela koga pojedini estetski centri oglašavaju kao „najsavremeniji laser u regionu“. 

Reč je o aparatu na bazi radio talasa i nema nikakve veze sa laserom. 

Na kraju, verovatno će najbolja opcija za najveći broj korisnika biti neablativni, odnosno kombinovani laser, kada je reč o preventivnom delovanju i prvim znacima starenja. Dok će ablativni frakcionisani laser verovatno biti najbolji izbor za znatnije znakove starenja.

Najčešći tipovi lasera koji pokazuju dobre efekte u podmlađivanju kože su Nd: YAG, Er: YAG, Fraksel, Erbium i Frakcionisani CO2.   

Tekst: Mladen Antonijević Priljeva

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/elleserbia/