Iako smo sigurni da neki od vas već imaju plan, nije naodmet pregledati i novitete koje su nam u poslednje vreme pripremili izdavači.

Odlazak u Jolki Palki – Mirjana Đurđević

Detektivka Harijeta se prinudno vraća iz invalidske penzije kako bi rešila najteži i najkomplikovaniji slučaj sa kojim se usamljena, klimakterična žena može susresti: majčinu galopirajuću demenciju usred narastajuće sveopšte besparice. Ne bi li zbrinula majku u staračkom domu Manjifiko, prinuđena je da prodaje dušu, pokazaće se, odbeglim duhovima iz prošlosti. Kao u tipičnoj srpskoj zabludi, sve do potpunog razrešenja, novac pristiže iz Amerike, a ljubav iz Rusije.

Mirjana Đurđević, napisala je roman o škakljivoj temi emigranata-bogataša, koji vrvi od humora, groteske i sarkazma.

Lažljivci – Emili Lokhart

Svetski bestseler sve popularnijeg young adult žanra, ovenčan brojnim priznanjima, konačno je predstavljen srpskim čitaocima!

Dobro došli u divnu porodicu Sinkler. Niko nije kriminalac. Niko nije zavisnik. Niko nije promašaj. Jedna prelepa i uvažena porodica. Jedno privatno ostrvo. Jedna izuzetna, ali naivna devojka; jedan strastven i pravdoljubiv momak. Jedna grupa koju čine četiri prijatelja – poznati kao lažljivci. Pobuna. Nesrećni događaj. Tajna. Jedna laž za drugom. Iskrena ljubav. Istina.

Pročitajte ovaj roman. I ako vas iko pita kako se završava – jednostavno ga SLAŽITE.

Kraj nama poznatog sveta – Erlend Lu

Dopler se vratio iz šume u grad! A krstaški pohod Erlenda Lua protiv briljantnosti i konformizma se nastavlja. Roman „Kraj nama poznatog sveta“ buntovniji je i snažniji nego svi prethodni. I dalje je tu luovski humor, ali ne možemo više bezbrižno da se smejemo, jer i iz naslova i iz teksta proviruje apokaliptična autorova vizija. Sve licemerje sadašnjeg sveta, lažne vrednosti, falsifikati identiteta, primat materijalnog, novca, profita, odsustvo ljudskosti i pažnje, samo su neke od neželjenih tekovina civilizacijskog razvoja. A ono za šta smo mislili da je pozitivna tekovina – mediji i internet, njihova brzina i moć – zarobljava nas našim sopstvenim okovima straha i pesimizma. 

Ptice – Tarjej Vesos

„Ptice“, remek-delo norveške književnosti govori o Matisu Tupanu, čoveku skromne inteligencije koji nije u stanju da se sam brine o sebi, i njegovoj sestri Hege, od koje je potpuno zavisan. Njihov usamljenički, jednolični seoski život korenito se menja kad u njega uđe treća osoba. U bajkolikom okruženju norveških pejzaža Matisu priroda otkriva tajne. On poznaje jezik ptica. U stanju je da pročita pisma koja su mu napisale kljunom i stopalima. Zna da tumači njihov let. I zna da postavi najdublja životna pitanja: „Zašto su stvari takve kakve jesu?”, pitaće dobronamernu seljanku koja mu nudi kafu pošto po ko zna koji put nije uspeo da obavi započeti posao. I niko ne zna odgovor. 

Vesosa smatraju za jednog od najznačajnijih norveških pisaca. U njegovom bogatom književnom opusu naići ćemo na široku lepezu majstorski oslikanih karaktera, ali nijedan drugi Vesosov lik nije tako okružen piščevom brigom i ljubavlju kao protagonista „Ptica“.

Plodovi na vetru – Trejsi Ševalije

Novi roman autorke „Devojke sa bisernom minđušom“ pripoveda nam dve priče.

1838: Džejms i Sejdi Gudinaf sa svoje petoro dece nastanili su se tamo gde su im se kola zaglavila – u močvari severozapadnog Ohaja. Naporno rade da zadobiju svoj komad zemlje, kupuju mladice od mesnog prodavca kako bi odgajili pedeset stabala koje država zahteva. No njihov voćnjak postaje zametak dugogodišnje bitke. 

1853: Robert, njihov najmlađi sin, luta Kalifornijom u vreme Zlatne groznice. Nemiran i opsednut razbijenom porodicom od koje je pobegao, sam putuje zemljom. Nalazi nešto utehe u šumama sekvoja i prikuplja seme za prirodnjaka koji prodaje biljke Novog sveta baštovanima u Engleskoj. Ali ni u Americi ne može se bežati beskrajno, a kad se prošlost neočekivano pojavi u Robertovom životu, on mora da odluči hoće li ponovo uteći ili će najzad stvoriti sopstveni dom.

Sedam života – Zahar Prilepin

„Sedam života“ je zbirka priča, filozofsko razmišljanje o čoveku i njegovoj sudbini i večitom pitanju šta bi bilo da je bilo. Čovek se uvek pita kako bi mu tekao život da je uradio nešto drugačije, da je izabrao drugi posao, drugu ženu ili drugog muškarca... Da je živeo u drugom gradu ili drugoj državi. Tako se i sam pisac zapitao šta bi bilo da je krenuo nekim drugim putem i od tih svojih razmišljanja je sačinio ovu knjigu.

Očajne vojvotkinje – Eloiza Džejms

Novi roman Eloize Džejms „Očajne vojvotkinje“ prva je knjiga u istoimenom serijalu.

Nakon što je stekao bogatstvo, Torn Dotri, moćni vanbračni sin vojvode Vilijersa, rešio je da mu je potrebna žena. Ipak, da bi mogao da se oženi jednom damom, on mora da napravi privid blistavog luksuza i raskoši, što je specijalnost ledi Zenobije Indije. Ova izuzetna, tvrdoglava i nezavisna žena zaklinje se da će za samo tri nedelje od Torna napraviti mladoženju kojeg bi svaka dama poželela. Međutim, ni Torn ni Indija nisu mogli da predvide zabranjenu strast koja će buknuti među njima. Torn je čovek koji ne prihvata poraz, čovek koji kontroliše svoj svet – i sve i svakoga u njemu – i neće dozvoliti da ga bilo šta spreči da učini Indiju svojom. Ali postoji samo jedan jedini način da je osvoji: da joj pokloni svoje vatreno i neukrotivo srce.

Šest vrana – Li Bardugo

Pred nama je još jedan bestseler književnosti za omladinu, kao stvoren za ljubitelje distopijskih romana. Li Bardugo nam predstavlja svet u kojem opasna nova droga preti da čovečanstvo uvuče u magijski rat, ali beskrupuloznog Kaza Brekera interesuje samo koliko će ga platiti da to spreči. Okupivši oko sebe ekipu mladih otpadnika, on sprovodi smeo i sulud plan koji će ih sve do jednog promeniti.

„Šest izgubljenih duša. Šest životnih priča. Šest sukobljenih interesa. Šest prerano odraslih klinaca. Šest slabih karika. Šest vrana.“

Šum vremena – Džulijan Barns

„Šum vremena“ je roman u kome je svaka sličnost sa stvarnim likovima namerna, ali i potpuno nevažna: jer, Džulijan Barns ne piše biografiju proslavljenog ruskog kompozitora, već pre svega priču o odnosu umetnosti i vlasti, umetnosti i ideologije, umetnosti i umetnika. Umetnik je u ovom slučaju Dmitrij Šostakovič; njegov put od slave do nemilosti i natrag, do slave koja je u međuvremenu izgubila smisao, okosnica je povesti u kojoj Barns još jednom na način po mnogo čemu jedinstven u savremenoj svetskoj književnosti prepliće istoriju i imaginaciju, opšteljudsko i sasvim lično, vodeći nas neminovnom zaključku: strašnija od bolne i preduge istorije može biti jedino sudbina pojedinca u njenom kovitlacu. Onog pojedinca, na primer, koji sa spakovanim koferom iz noći u noć čeka lift, s potajnom nadom da metalna šklopocija nikad neće doći. Tom slikom počinje „Šum vremena“: ono što sledi je istorija. Ili nešto još veće i značajnije: izmaštana priča.

Šetnja za pamćenje – Nikolas Sparks

„Šetnja za pamćenje“ je možda najpoetičniji Sparksov roman koji se može dopasti i najprobirljivijem čitaocu. Kao što sam autor kaže: „Najpre ćete se raznežiti, a potom ćete plakati – nemojte reći da vas nisam upozorio.“

Godina je 1958. i sedamnaestogodišnji Landon uživa u svojoj razuzdanoj mladosti: izlazi sa brojnim devojkama, a ponekoj i izjavljuje ljubav. On je potpuna suprotnost u odnosu na nju, Džejmi Salivan, kćerku lokalnog sveštenika, koja se stara o svom ocu, ne odvaja se od Biblije čak ni u školi i volontira u sirotištu. Ali sudbina će umešati svoje prste. Kada budu prinuđeni da na školski ples dođu kao partneri, Landon i Džejmi će otkriti strasnu ljubav i osetiti preveliki gubitak. U potonjim mesecima Landon će spoznati prave razmere ljudske dobrote i doneti odluku koja će mnoge iznenaditi, a njega bespovratno odvesti u surovi svet odraslih.

Autorka teksta je Sandra Bakić Topalović sa bloga Stsh's Book Corner 

Zapratite ELLE na Viberu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>http: //www.viber.com/ellesrbija