Kada govorimo o modi, najčešća asocijacija na nju jeste Zapadna Evropa, te osećaj da se tu oblikuju ukusu, trendovi i modna dešavanja u svetskim prestonicama. Međutim, Rusija kao zemlja bogate umetničke i istorijske baštine, ostavila je takođe neizbrisiv trag na svetskoj modnoj sceni. Ova zemlja inspirisala je velika imena koja su u svoje modne kolekcije vešto utkala njenu lepotu, motive, bajke i folklor, te tako doprinela da se njen uticaj jasno prepoznaje u modnoj umetnosti tokom poslednja dva veka.

Prve ruske uticaje u modi pronalazimo još početkom XX veka zahvaljujući Sergeju Đagiljevu, geniju koji je osnovao Ruski balet, kao i raskošnoj odeći velikog dizajnera Paula Poireta. Poiret, koga još nazivaju i kraljem mode, započeo je upoznavanje sa ruskom kulturom prvenstveno preko postavke Ruskih sezona, baleta Sergeja Đagiljeva, da bi potom otputovao u Moskvu i Sankt Peterburg, gradove o kojima je pisao u svojim memoarima Oblačeći epohu.

U Moskvu je doputovao 1911. godine na poziv Nadežde Petrovne Lamanove, lične krojačice dvora Njenog carskog veličanstva, sa kojom se prethodno sprijateljio u Parizu. Lamanova mu je približila autentičnu rusku narodnu umetnost - sarafane, rubaške, povojnice i kokošnice (tradicionalna ženska pokrivala za glavu), šalove i marame. Očaran, Parižanin je kreirao prvu modnu kolekciju u svetu nadahnutu Rusijom, koju će nazvati Kazanj.

Ipak, početak svega bila je izložba ruskog slikarstva koju je Đagiljev doneo sa sobom u Pariz na Jesenji salon 1906. godine, gde su i kritičare i publiku oduševili Vrubelj i Serov, Benoa i Somov, Korovin. Zapadna publika se zahvaljujući ovom meceni umetnosti upoznala i sa muzičkim blagom Rusije: odlomcima iz Ruslana i Ljudmile Glinke, Sadka i Snjeguročke Rimskog-Korsakova. Na proleće 1908. Parižane osvaja operaBoris Godunov Musorgskog sa Fjodorom Šaljapinom u glavnoj ulozi i sa neverovatnim kostimima u ruskom stilu po skicama Ivana Bilibina. Đagiljev se za ovu postavku dugo pripremao: želeo je da Parizu predstavi autentičnu Rusiju sa kraja XVI i početka XVII veka, pa je sa tim ciljem obilazio brojna sela po Rusiji i sakupljao prave ruske sarafane, starinski nakit i vezove.

Ljubav prema domovini

Sedamdeset godina kasnije, ruski baleti i opere postaće inspiracija za novog modnog genija. Yves Saint Laurent će svoju kolekciju 1976. godine nazvati Opéras-Ballets Russes. Ruska umetnost, seoska i plemićka nošnja, elementi kozačke nošnje, raskoš dvorske aristokratije, zlatni i srebrni vez - sve ovo prepliće se u jedinstvenom umetničkom vihoru. „Ruska kolekcija vratila je na podijume iskonsku rusku veličinu i raskoš“, pisao je tada The Observer. „Ovo je revolucionarna kolekcija, koja potpuno menja pravac svetske mode“, tvrdio je i The New York Times.

Temi Ruskog baleta i skicama Baksta u interpretaciji Paula Poireta 1998. vratio se John Galliano (modna kuća Dior), sastavivši jednu od svojih najlepših kolekcija. A 2001. godine, nakon desetodnevnog putovanja Rusijom, Galliano je kreirao kolekciju za Dior u kojoj je sintetizovao različite grane ruske kulture. Tako se, slobodno možemo reći, nadovezao na ljubav prema Rusiji koja je krasila osnivača njegove modne kuće - Christiana Diora.

Matrjoška

U 2008. godini dva poznata svetska brenda - Chanel i Kenzo - istovremeno su iznela na svetsku pozornicu kolekcije à la russe. Pariz - Moskva bio je naziv kolekcije Karla Lagerfelda, gde on oživljava ljubav Velike Mademoiselle prema ovoj zemlji. Gabrielle Chanel oduvek se oduševljavala ruskom kulturom, a ruski parfimer Ernest Bo kreirao je za nju miris Chanel No 5 koji je osvojio ceo svet. Za vreme svog takozvanog „ruskog perioda“, Chanel kreira haljine-košulje, kaput sa krznom nalik na ruske bunde, koristi za svoje modele mnogo veza, često sa slovenskim ornamentima. Edmonde Charles-Roux u svojoj knjizi Vreme Chanel potvrđuje: „Tih godina Chanel je na osnovu rubaške - dugačke slobodne bluze sa pojasom, kakve nose ruski seljaci - napravila model koji se pretvorio u uniformu Parižanki“.

Karl Lagerfeld je iste godine pokazao nadahnutu grotesku, začuđujući miks ruskog folklora, carskog šika, konstruktivizma i sovjetske simbolike. Srca modne publike osvojile su torbice u obliku matrjoški, a u reviji su uglavnom učestvovali modeli iz Rusije.

Na reviji kuće Kenzo takođe su se videle matrjoške, ali naslikane na stolicama za goste, tako da slobodno možemo reći da je reč o najprepoznatljivijem simbolu ruske kulture i definitivno najčešće podražavanom motivu kod dizajnera. Smislio ju je krajem XIX veka ruski umetnik Sergej Maljutin. Prema jednoj priči, inspirisala ga je japanska igračka Daruma, koju je sa ostrva Honšu donela supruga Save Mamontova. Drvena lutka u oslikanom sarafanu i šarenoj marami dobila je ime matrjoška, a u osnovi ove reči stoji reč majka.

Nakon što Karl Lagerfeld 2008. pušta na podijum modele sa torbicama u obliku matrjoški, koje postaju must-have za sve pomodarke, one postaju i predmet širokog interesovanja, čak i kolekcionarstva. Iste godine najpoznatiji dizajneri i modne kuće Evrope, Amerike, i Rusije - Yves Saint Laurent, Giorgio Armani, Dolce & Gabbana, Roberto Cavalli, Versace, Sonia Rykiel, Paul Smith, Ralph Lauren, Prada, Gucci i druge prave svoje fashion dolls, tj. matrjoške u stilu modne kuće koju predstavljaju. Ovaj modni poduhvat upriličen je za humanitarnu aukciju prilikom proslave desete godišnjice rada ruskog izdanja časopisa Vogue.

Uljana Sergeenko naziva se kraljicom ruske mode, a evropskoj javnosti svideo se korporativni stil a la russ. Kolekcije ruskog modnog dizajnera bile su visoko cenjene u Parizu i Milanu, o čemu svedoči i izgled na crvenom tepihu u haljinama Sergeenkovih zvezda Beyonce, Rihanne, Lady Gage, Kim Kardashian i Rite Orae. Kraljica burleske Dita von Teese nazvala je Uljanu najvećom ikonom stila.

Tako da je sasvim moguće da će moda biti jedna od niti koje povezuju različite zemlje, da će rusko kulturno nasleđe nastaviti da inspiriše zapadne kreatore modne industrije na stvaranje manufakturnih remek-dela, a da će mlada generacija ruskih dizajnera pokušati da osmisli bogatu prošlost svoje zemlje.

A la Russ

Interesovanje za Rusiju ne slabi ni dan-danas. Lokalni dizajneri su na vrhuncu svoje popularnosti kod zapadnih zvezda, a ruske it-girls, kao što su Miroslava Duma i Natalia Vodianova postepeno menjaju uvrežene predstave o bogatim Rusima.

Modni dizajner Uljana Sergeenko danas koristi tradicionalne tehnike, čija istorija datira još iz srednjeg veka, crpeći inspiraciju iz kulture srednjovekovne Rusije. On oličava ruski stil u otmenim odećama: to su suknja suknje, sve vrste šalova, široki krzneni kaputi i kaputi. Poseban šik stvarima daje čipka koju dizajner koristi prilikom kreiranja bluza. Dakle, rodno mesto vezova kresti je Novgorodska oblast, gde su majstorice naučile da prenose zamršene mrazne obrasce na staklene i zimske šumske pejzaže uz pomoć konca i igle. Takođe su koristili ručni vez zlatnim nitima „šantili“, korale i rečni biser - metode koje se vekovima koriste u pravoslavnoj tradiciji za ukrašavanje odeće.