“Ono što čini rukopis Dimitrisa Papajoanua posve posebnim, jeste sposobnost da kreira čistu magiju sa minimalnim sredstvima. Kratka, ali impresivna scena u ovoj produkciji, savršena je ilustracija: dugi niz igrača otkriva i svlači jedan par, dok ruke ansambla formiraju očaravajuće ustalasalo more”, navodi se u saopštenju žirija.  

Sa čvrstim korenima u oblasti likovne umetnosti, Dimitris Papajoanu (Atina, 1964) je u ranoj mladosti postao poznat kao strip crtač i slikar, da bi kasnije svoju pažnju usmerio ka scenskim umetnostima kao direktor, koreograf, izvođač i dizajner scenografije, kostima i svetla.

Osnovao je Plesni teatar Edafos 1986. godine, trupu koja je postala pokretač njegovih jedinstvenih produkcija - hibrida eksperimentalne igre, fizičkog teatra i scenske umetnosti.  Trupa je postojala 17 godina i ostavila neizbrisiv trag na grčkoj umetničkoj sceni.

Među najširom javnošću, Papajoanu je postao slavan kao kreator ceremonija otvaranja i zatvaranja Olimpijskih igara u Atini, 2004. godine.

foto: J. Mommert ( courtesy by BFI) 

Njegove 23 pozorišne produkcije koje su nastale do danas, pokrivaju spektar od intimnih komada do masovnih spektakala koji su uključivali hiljade performera, i odigravale se na sasvim različitim mestima, od poznatih andergraund prostora do antičkog teatra u Epidauru, od olimpijskih stadiona do pariskog Théâtre de la Ville i Teatra Olimpiko u Vićenci. 

Od 2015 do 2017 godine, njegove produckije “Mrtva priroda” i “Osnovna sadržina” su gostovale u Evropi, Južnoj Americi, Aziji i Australiji. Predstava “Mrtva priroda” prikazana je i u Beogradu, u okviru 13. Beogradskog festivala igre. Tokom maja, 2017. godine, u Atini je predstavio svoju novu predstavu “Veliki krotitelj”. 

Pod sloganom „Prestonica“, jedan od najvažnijih evropskih festivala umetničke igre, u okviru svog petnaestog izdanja koje počinje 15. marta, predstavlja publici 15 trupa. Ove godine kompanije stižu iz Izraela, Grčke, Holandije, Kine, Norveške, Australije, Velike Britanije, SAD, Danske, Poljske, Belgije, Nemačke, Italije i Kanade, i otkrivaju 24 nove koreografske postavke publici u Beogradu i Novom Sadu.

U predfestivalskom terminu, Festival je ponudio reviju dokumentarnih filmova kroz petu ediciju Dana igre u Kinoteci, brojne radionice, majstorske kurseve i izložbe fotografije.

Beograd je zahvaljujući ovom festivalu postao prestonica umetničke igre. Od svog prvog izdanja, 2004. godine, predstavljeno je preko 330 koreografskih radova, dok je poslednji festival pratilo skoro 23.000 gledalaca i preko 120 akreditovanih novinara iz zemlje i inostranstva. Festival je učinio Beograd prepoznatljivim u svetu, a domaćoj publici otkrio savremenu igru i njene najznačajnije autore.

Beogradski festival igre se razvijao zahvaljujući podršci Ministarstva kulture Srbije, Grada Beograda, ambasada i kulturnih centara zemalja učesnica festivala. Za afirmaciju umetničke igre i realizaciju programa u Vojvodini, značajna je dugogodišnja saradnja sa Pokrajinskim sekretarijatom za kulturu AP Vojvodine i Gradom Novim Sadom. Šest godina zaredom, Beogradski festival igre se realizuje u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji.

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/elleserbia/