Retki su ljudi u kojima zubarska ordinacija budi lepa sećanja. Neizvesnost koja guši u čekaonici možda je i neprijatnija od samog zubarskog postupka. U takvim trenucima, većina se trudi da skrene misli čitanjem novina.

U jednom posebnom trenutku, čitajući novine u zubarskoj ordinaciji, vrlo poseban čovek pronalazi smisao sopstvenog života.

Philippe Petit rođen je 13. avgusta 1949. godine u gradiću francuske pokrajine Sena i Marna. Već kao dečak počinje da se zanima za mađioničarske trikove. U njemu se javlja neodoljiva potreba da se iznova i iznova penje po kamenju i drveću.

Buntovnička energija koju od rođenja nosi u sebi izdvaja ga od drugih.

U šesnaestoj godini prvi put je zakoračio na žicu. Od tog trenutka, ovo parče oblikovanog metala obeležava ne samo njegov život, već i živote svih onih koji su imali priliku da posmatraju njegove u najmanju ruku: neobične performanse.

Hodanje po žici postalo je najvažniji deo Philippovog života i zasenilo je sve ostalo. Iako je oko sebe imao mnogo prijatelja koji su mu pružali podršku, svi njihovi razgovori svodili su se na njegov novi poduhvat; a u vrijeme ovog samoukog usavršavanja, ispisan je iz pet škola.

Novinarima je izjavio da je za jednu godinu naučio sve akrobacije i da se sa sedamnaest zapitao šta je toliko posebno u hodanju po žici. Nije nalazio lepotu u pokretima koje je naučio, pa je odlučio da stvori sopstvenu umetnost.

Baš tada, u zubarskoj ordinaciji, nailazi na novinski članak o izgradnji Kula blizankinja u Njujorku. Prostim potezom olovke povezuje krovove dve najveće zgrade togvremena i postavlja svoj životni cilj: hodati na žici od jedne do druge Kule.

Kada ih je Philippe otkrio 1966. godine, najviši delovi kompleksa Svetskog trgovinskog centra još uvek nisu bili izgrađeni.

Pre ovog poduhvata, nazvanog le coup (udarac), Petit je izveo par izuzetnih performansa kao pripremu za glavni. U Parizu, 1971. godine, prelazi razdaljinu između kupola Notr Dam katedrale, a dve godine kasnije postavlja žicu koja vodi na vrh Sidnejskog lučkog mosta.

U više navrata putuje u Njujork. Mesecima proučava Bliznakinje. Fotografiše, meri, pravi makete, trudi se da pronađe najbolji način za ulazak u zgrade i da predvidi sve moguće opasnosti, od kojih je vetar bio najveća; jednom prilikom iznajmljuje helikopter, te dobija fotografije sa visine.

Pod maskom električara koji proveravaju instalacije na krovu, 6. avgusta 1973. godine sa svojim prijateljima ulazi u obe zgrade.

Malo nakon sedam sati ujutru, 7. avgusta 1973. godine, Petit staje na žicu. Na visini od oko 410 metara kreće se oko 45 minuta. Osam puta korača od jednog kraja do drugog; usput pleše, pozdravlja gledaoce i leži na žici. Sve to radi bez ikakve zaštite, sigurnosnog držača ili mreže.

On, žica na kojoj hoda i opruga koju drži u ruci zarad ravnoteže.

Na pitanje da li se plašio smrti, odgovara odrično. Prema njegovim rečima, takva smrt bi bila najlepša koju bi ikad mogao imati. Umreti dok ispunjavaš san i u svoj lepoti poduhvata, te zabavljaš publiku, bila bi privilegija.

Međutim, ovaj njegov poduhvat nije bio legalan. Još tokom izvođenja policija se popela na krovove obeju zgrada i naredivala mu da prekine, ali on n haje za njihova dovikivanja i prijetnje.

Prestaje sa šetnjom i silazi na krov tek kada počne kiša.

Iako ga je publika bila u ekstazi, kao i svi mediji, pri silasku sa zgrade Petita hapse.

No, sudija je (baš kao što je i ostatak sveta) bio oduševljen hrabrošću i veštinom perfomatora, te je Petit za kaznu dobio da izvodi akrobacije u Central parku.

Nikada nije prestao sa hodanjem na žici. Iako je bio u sastavu Cirkusa Ringling braće, brzo se vratio samostalnim performansima. Jedini pad se dogodio u Cirkusu. Izgubio je ravnotežu na visini od 14 metara i slomio par rebara.

Redovno drži međunarodne radionice i predavanja. Napisao je osam knjiga u kojima opisuje svoje poduhvate. O njemu je snimljen dokumentarac Man on Wire, kao i film The Walk - čija radnja se vrti upravo oko događaja u Njujorku.

Inspirativan život koji nastavlja i nakon tog avgustovskog jutra u Njujorku nikada nije zasenio Le coup, Philippe Petit ostaje zapamćen kao čovek na žici, izvršilac najvećeg umetničkog zločina 20. veka.

Snimci hoda na žici:

Trejler filma sa sjajnim Joseph Gordon Levittom:



Izvor: kultivisise.rs

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/elleserbia/