“Nikada mi nije bilo jasno zašto se kaže da neko „ima muda“ kad je iznimno odvažan, izdržljiv ili snažan, piše elle.hr.

Nimalo dobro poređenje, s obzirom na to da su testisi osetljiv organ. Bilo bi bolje da se kaže kako to osoba „ima vaginu“ jer su vagine otpornije i puno izdržljivije”, konstatovala je kultna američka komičarka Betty White, kad su je pitali šta je ženska snaga i propisno nas nasmejala. Njena opaska je zapravo na mestu, a da su žene izdržljiviji pol dokazuju i naučne činjenice.

U sklopu istraživanja sprovedenog na jednom univerzitetu u Danskoj, naučnici su se vratili 250 godina u prošlost, proučavajući statističke podatke o broju muških i ženskih žrtava koje su u to vreme pokosile glad i bolesti.

Uporedili su broj žrtava zbog nestašice hrane u Irskoj, Švedskoj i Ukrajini, epidemije malih boginja na Islandu i držanja robova u SAD-u. Ispostavilo se da su u istim uslovima muškarci češće umirali, a razlog leži u genetici.

Ženama u prilog, naime, idu sićušne ribonukleinske kiseline, koje se smatraju glavnim regulatorima imunološkog sistema. Mikro RNK važan je za regulisanje proteina koji utiču na rast zdravih stanica i definišu imunološki odgovor organizma. Naučnici objašnjavaju da je ženski organizam tokom evolucije morao da „nabilduje“ svoj imunitet kako bi mogao izdržati trudnoću i u teškim uslovima.

„Ne morate da imate mnogo muškaraca da bi se ljudska vrsta nastavila, ali vam je potrebno mnogo žena, pa se priroda pobrinula da očvrsnu“, objasnila je doktorka Eleonor Fish sa Univerziteta u Torontu.

Šta nam pomaže da preživimo „kad zagusti“? Ono što mnoge od nas preziru - naše masno tkivo! Te zalihe, zajedno sa sporijim metabolizmom, u odnosu na muškarce, stvaraju zalihu energije koja može da spasi život u okolnostima, kakva je trpljenje gladi“. Istraživanja su pokazala da kod bolesti u terminalnim fazama žene duže prežive od muškaraca, a isto tako, kada se pred nas stavi neki zadatak muškarci mnogo pre odustaju od žena.

Izvor: elle.hr

Tekst: Jasmina Rodić