Prvi put se pojavila na beogradskoj nedelji mode i prikazala je kolekciju za jesenzimu 2010/11. godine. Ova kolekcija privukla je veliku pažnju, i za prikazane modele osvojila je ELLE nagradu za najupečatljiviju kolekciju. Takođe, pored rada na sopstvenoj liniji Ivana je posvećena i kreiranju komercijalnih sportskih modela za domaće modne kuće. Kroz rad na dve udaljene teme na modnoj skali uspeva da ispolji svu svoju kreativnost.

Koji komad izdvajaš kao najkarakterističniji za svoj dizajn?
Sve modele povezuje čvrsta skulpturalna forma, na većini predimenzionirana, kao i loptasti oblici. Ono što moju drugu kolekciju čini drugačijom od prethodne jeste uvođenje boja. Printovi su dominantni i vode glavnu priču kolekcije. Inspiraciju sam pronašla u insektima, koji su transponovani kroz printove na haljine, ali je zadržan skulpturalni oblik kostima karakterističan za moj dizajn. Printovi su rađeni za svaki model pojedinačno, i nastali su u saradnji sa ilustratorkom Nadom Serafimović i realizovani uz pomoć proizvođača sportske opreme Cvetex.

Koje druge oblasti umetnosti te najviše inspirišu?
Arhitektura. Obe grane umetnosti, arhitektura i moda, ispoljavaju potrebu za skloništem, privatnošću i stilom kroz manipulaciju dvodimenzionalnim materijalima. I arhitekte i dizajneri preokupirani su prostorom, volumenom i stvaranjem zaklona za telo, odbrane od okoline, što usko povezuje te dve grane i ima jak uticaj na moj dizajn.

Koliko su ti važni komentari drugih na tvoj rad? Koliko se prilagođavaš sredini, tendencijama?
Ostati dosledan sebi i svom dizajnu moguće je samo ako se isključim od raznih spoljnih uticaja, jedino tako mogu da uradim nešto čime sam potpuno zadovoljna. Mislim da dizajner sam treba da stvara i nameće svoj stil i svoj jedinstveni koncept bez uticaja tendencija, da bude vizionar. Dok dizajniram, ne obazirem se na trend, umetnički pristup mi je na prvom mestu.

Šta je najteži, a šta najzanimljiviji deo tvog posla?
Ne mogu tačno da odredim šta mi je najteže, a šta najzanimljivije, jer je ceo proces realizacije koliko stresan i težak s jedne strane, a s druge strane zanimljiv. Imam dugogodišnje iskustvo u dizajniranju komercijalnih kolekcija kao dizajner sportskih i streetwear linija, koje imaju i po stotinak artikala. Zbog tolikog iskustva u komercijali rad na svojoj kolekciji doživljavam kao zanimljiv i kreativan proces koji me ispunjava.

Šta je po tvom mišljenju najveća/najuticajnija promena u modi?
Uticaj japanskih dizajnera na modu. Mnogi modni kritičari smatraju da niko bolje nego Issey Miyake nije uspeo da prevede značenje japanske tradicionalne garderobe na jezik zapadne mode. Smatrao je da kimono na specifičan način prekriva telo: kreće se drugačije od samog tela i stvara taj prostor između kože i tkanine koji je za njega imao poseban značaj, što je mene oduvek fasciniralo.

Kako komentarišeš sve veći procvat konceptualne umetnosti?
Konceptualna umetnost pomera granice onoga što se smatra umetnošću, što se svakako odrazilo i na modu, jer daje mnogo dublji umetnički značaj i mene to posebno raduje. Najvažnije što si naučila o dizajnu? Napraviti model koji je u isto vreme i avangardan i nosiv.

Kako dizajn menja svet?
Inovativnošću i orginalnim idejama. Opiši nam ukratko svoje viđenje modne sezone jesen/zima 2012? Pošto volim predimenzionirane forme, nadam se da će zimskom sezonom dominirati krzno u kombinaciji s modelima od printa.

Gde vidiš sebe kao modnog dizajnera za deset godina?
U inostranstvu, sa razvijenom prodajom i prezentovanjem svojih kolekcija na raznim kontinentima.