Sanda Sandor, kreativna direktorka i vlasnica čuvenog brenda Nanushka u ekskluzivnom intervjuu za Elle Serbia sa našim saradnikom Petrom Spasojevićem otkriva koji su najveći izazovi održive mode, na koji način i sami možemo biti više ekološki orijentisani kada je reč o oblačenju i šopingu, kao i kakva planove ima za budućnost. 

Koji je najveći izazov prilikom rada na održivom i ekološki orijentisanom modnom brendu?

Održivost je kompleksna i krucijalna tema kojom se bavimo u Nanushki. Od prvih dana shvatali smo koja je naša odgovornost kao modnog brenda i koji je naš doprinos kada je reč o uticaju cele industrije na našu planetu. Učinili smo veliki napredak čak i u smanjenju emisije ugljen-dioksida poboljšavajući metode distribucije i infrastrukture.

Izabrali smo ekološki način poslovanja, što nije lako, ali briga za našu planetu jedna je od osnovnih odluka koju smo doneli u našoj kompaniji. Takođe se trudimo da budemo maksimalno transparentni prema našim potrošačima, komunicirajući metode i pravila kojih se držimo na najautentičniji način i nastojimo da to bude još bolje.

Održivost nije proces koji se može desiti preko noći, sve ide korak po korak i imamo još dosta toga da uradimo. Ekološka svest počinje najpre dizajnom i zato je važno naći odgovarajuće materijale koji ne štete životnoj sredini, a koji su opet kvalitetni i trajni. Tu zapravo počinje pravi izazov. 

Potrošači često misle da korišćenje održivih materijala, npr. veganske kože, znači i lošiji kvalitet. Kako ste ubedili svoje potrošače da dobri održivi materijali mogu biti čak i kvalitetniji?

Počeli smo da koristimo vegansku kožu veoma rano, još u našoj kolekciji jesen-zima 2017. Naša veganska koža je 100 odsto animal-friendly veštačka koža. Počeli smo da je upotrebljavamo nakon velikog uspeha HIDE jakne koja je jedan od naših ključnih proizvoda danas.

Sigurni smo da za njen uspeh nisu zaslužni samo silueta i dizajn već i veganska koža od koje je napravljena. Postoji više načina izrade veštačke kože i na tom tržištu pojavljuju se sve bolje opcije. Naša koža bazira se na PU tehnici (poliuretan), a ne na PVC, što je čini više eco-friendly. Od kolekcije jesen-zima 2020. počeli smo da koristimo i tzv. regenerated leather.

Nismo morali posebno da ubeđujemo naše potrošače u to jer je reč o njihovoj prirodnoj potrebi. Oni ne traže samo trajnost i kvalitet već imaju svest kakav sve to ima uticaj na životnu sredinu. Kada te komade vide uživo, kupci veoma teško mogu da prepoznaju da se zapravo ne radi o koži, što je jasna potvrda kvaliteta materijala.

Koji su vaši saveti da budemo više svesni i odgovorni kada je reč o šopingu, ali i našem garderoberu uopšte?

Ja volim da kupujem vintage komade i uživam u procesu biranja istih; kako kada je reč o stvarima za kuću, tako i kada je u reč o odeći i aksesoarima. Ako kupujete second-hand stvari, važno je da svaki komad posmatrate pojedinačno.

Oni se mogu prekrojiti i pretvoriti u nešto novo i zanimljivo. Često se vratim i na stare komade u ormanu i volim da ponovo pronađem i zavolim one koje ranije nisam toliko nosila. Kada ih stavite u novi kontekst i nešto kod njih promenite, javlja se neko novo uzbuđenje i jedva čekam da ih obučem.

Kada je reč o novim stvarima, trudim se da uložim u nešto što zaista volim. Želim da me odeća u mom ormanu svaki put iznova inspiriše. Najviše cenim udobnost i funkcionalnost komada u koje želim da uložim. Vodim takođe računa o materijalima i tkaninama, kao i načinu na koji ih održavam kasnije. 

Zašto si se opredelila da prvu radnju izvan Mađarske otvoriš u Njujorku. Imaš li planove za proširenje?

Otvaranje Nanushka flagship prodavnice u Njujorku oduvek mi je bio san. Radnja u Budimpešti pre svega je ekstenzija Nanushka sveta i načina života - ona širi narativ i predstavlja ko smo mi kao brend.

Celo iskustvo zasniva se na kombinaciji unutrašnjeg dizajna i arhitekture, dodajući i momenat druženja i okupljanja u našem kafeu. Ta dinamika sjajno funkcioniše u Budimpešti pa smo poželeli da to proširimo i na Njujork na jedan drugačiji način. U saradnji sa Feston Archietcture studiom uspeli smo da napravimo flagship prodavnicu naših snova.

S obzirom na to da je SAD jedno od naših najuspešnijih tržišta, kao i tržište u najvećem porastu, bilo je i očekivano da prva radnja van Mađarske bude u Njujorku. Kada sam pronašla odličnu lokaciju u Sohou, na Wooster Streetu, znala sam da je to pravo mesto za Nanushka New York Flagship store. Zadovoljni smo uspehom ove radnje i uzbuđeni jer je u planu otvaranje i radnje u Londonu početkom leta. 

Nanushku kao brend najbolje smo upoznali preko društvenih mreža. Koliko je važan odnos između influensera i modnih brendova danas?

Saradnja sa influenserima bila je ključna za uspeh Nanushke kao brenda. Stvaranjem odnosa sa internacionalnom grupom ljudi koji dele sličnu estetiku kao ja, uspeli smo da dođemo do sličnih ljudi koji mogu da razumeju Nanushkinu viziju.

Instagram je najmoćniji alat da dobijete neku vrstu priznanja i afirmacije van okvira centralno-istočne Evrope. Nisam verovala da je to moguće. Ponekad mi deluje nestvarno kada vidim kako se u prethodnih nekoliko godina sve razvilo, za šta je najviše zaslužan naš tim i njihov predan rad.

Kako bi opisala idealnu Nanushka devojku?

Ona je moderna devojka, ali ima boemski duh. Ona voli kulturu, uživa u umetnosti i duboko je spiritualna. To je samopouzdana žena koja uživa u ispoljavanju svog stila kroz funkcionalne i udobne komade. Intuitivna je, ekološki je osvešćena i puna poštovanja i razumevanja za druge u svom okruženju.

Kako napreduju Nanushka muške kolekcije? Šta ti je najzanimljivije kod dizajniranja kolekcije za muškarce?  

Uvek me je inspirisala muška moda i često sam u prethodnim ženskim kolekcijama zastupala muške siluete. Kako je Nanushka rasla kao brend, smatrala sam da u potpunosti ima smisla proširiti ponudu. Moj verenik Peter veliki je ljubitelj mode. On takođe deli Nanushka vrednosti i estetiku, tako da smo zajedno odlučili kako je pravi trenutak da pokrenemo i mušku kolekciju i predstavimo je svetu. Dobili smo odlične reakcije što nas definitivno pokreće da još više razvijamo Nanushka menswear. 

Razgovarao: Petar Spasojević