Kako vaš metabolizam funkcioniše

Najlakši način da se objasni jeste taj da se uporedi sa kolima: metabolizam je rezultat više akcija, poput uzimanja goriva, rada motora i na kraju izlaska svega toga kroz auspuh. Kao i različiti tipovi vozila, metabolizmi naših tela imaju različite brzine – što je metabolizam brži, bolje sagoreva masti. Kako onda naterati metabolizam da radi na optimalan način, onaj koji vama odgovora? Nastavite da čitate...

Koji ste vi tip?

Kada je metabolizam u pitanju, možete upasti u jednu od dve katagorije: ili brzo sagorevate masti, ili brzo sagorevate ugljene hidrate. Nijedno nije bolje od onog drugog, samo je različito, ali da biste shvatili koji je tip vežbi najbolji za vas, veoma je važno otkriti kom tipu pripadate. Lični trener, osnivač The Token Yard Club, Giuseppe Minetti objašnjava: „Ako ste kao dete mogli dugo da trčite bez napora, radovali se aktivnim celodnevnim pešačkim izletima, koji vam nisu bili mučenje nego pravo zadovoljstvo, onda je vrlo lako zaključiti da brzo sagorevate masti. S druge strane, ako ste trčali samo kratke distance, brzo se umarali, ali se i brzo oporavljali, onda pretpostavljamo da ste tip osobe koja sagoreva ugljene hidrate, s visokim anaerobnim pragom.“

Jedite češće – ali stvarno

Jedite češće i zdravije. Svi smo ovo čuli nekoliko stotina puta, ali ko se toga zaista pridržava? John Berardi, predsednik Precision Nitritiona i autor knjige The Metabolism Advantage, kaže: „Jedite svaka dva do tri sata. Kada jedete, stimulišete svoj metabolizam. To znači da ćete ga, ako jedete češće, ubrzati.“ Obroci u toliko kratkim vremenskim intervalima hrane vaše mišiće i redukuju masti. Mišići konstantno koriste energiju iz hrane koja im se pruža i organizam nema potreba da je skladišti, pošto je odmah troši. Takođe je važno da unosite prave namirnice – u tome je ključ. Povećajte unos hrane bogate vlaknima, kao što su sočivo i pasulj. Oni imaju teško svarljive ugljene hidrate, što znači da vaše telo mora da radi dvostruko više da bi ih svarilo, te telo na taj način tera metabolizam da radi još brže.

Idite na pecanje

Povećanje unosa omega-3 masnih kiselina može dramatično da ubrza metabolizam. Prosečna žena koja presedi većinu radnog vremena troši 1.400 kalorija dnevno. Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Ontariju govori da unošenje 300 miligrama esencijalnih masnih kiselina kroz suplemente ubrzava metabolizam i sagoreva dodatnih 400 kalorija, što je oko 25% dnevnog unosa. Riblje ulje povećava nivo enzima koji sagorevaju masti, a u isto vreme smanjuje količinu enzima koji čuvaju masti u vašem telu.

Kontolišite klimu

Instinkt nas tera nas da menjamo način ishrane kada je previše vruće ili previše hladno. Klimatski uslovi utiču na apetit. Studija Davida Allisona, profesora biostatistike i direktora Kliničkog nutricionističkog centra na univerzitetu u Alabami, saopštava da preterano oslanjanje na moderne sisteme klimatizovanja kao što su rashlađivanje i centralno grejanje utiče na to da jedemo više. Ako pustite prirodni vazuh da struji vašim domom i radnim prostorom, pogotovo vrelim mesecima, telo će samo pokušati da se rashladi. Neće mu biti potrebna dodatna količina energije u vidu hrane, tako da će se smanjiti apetit i ješćete manje. Kada je zima u pitanju, kada vam je hladno, ne bi trebalo puno da dogrevate prostorije. Telo tada ubrzava metabolizam da bi oslobodilo više energije za svoje pravilno funkcionisanje i tako se troše kalorije.

Mudro birajte vežbe

Kortizol (hormon stresa) i nije baš prijatelj metabolizma. Stres povećava lučenje ovog hormona i insulina, koji se oslobađa u ogromnim količinama, tako se sagorevaju samo mišići, ali ne i masti. Na taj način sakupljaju se masti oko stomaka, što niko od nas ne želi. Suprotno uvreženom mišljenju, previše trčanja može loše da utiče na naše telo. Dugometražni kardiotreninzi uzrokuju telo da počne da oslobađa slobodne radikale. Kao mehanizam odbrane, telo počinje da stvara kortizol, a direktna posledica je gomilanje neželjenih masti. Tako da ni u vežbanju ne treba preterivati.

Veliki imaju prednost

Kada radite vežbe za velike mišiće, metabolizam se ubrzava. Minetti predlaže da radite vežbe za veće mišiće kao što su butni mišići i gluteus, da bi oni ojačali, učvrstili se i stanjili. „To će uticati na ubrzanje metabolizma. A brz metebolizam pomaže organizmu da počne da koristi masne naslage koje je nataložio kao rezerve energije. Čučnjevi i iskoraci su odlične vežbe za ovo. Vežbe za triceps pomoći će gornjem delu ruku da bude definisaniji, lepši i zategnutiji, ali neće puno doprineti ubrzanju metabolizma, jer su ti mišići suviše mali da bi imali uticaj na ceo muskulatorni sistem.“

Spustite loptu

Vaš metabolizam hrane određeni hormoni. Leptin, kortizol, insulin i adrenalin pokreću se tokom dana i teraju nas u akciju, stimulišu nas da budemo budni, konzumiramo hranu, izdržimo sve dnevne aktivnosti i borimo se sa svakodnevnim stresom. Ovi hormoni ne sagorevaju masti, naprotiv, oni nagomilavaju stres u našem ogranizmu i zaustavljaju sagorevanje masnih naslaga. Srećom, naše talo usporava kako pada mrak i tada se javljaju hormoni koji počinju da sagorevaju masti, kao što su glukagon, testosteron i melatonin. Ovo je u stvari period kada se telo opravlja i bržim tempom kreće u rehabilitaciju, a telo sagoreva masti brže i efikasnije. Tada ne treba ništa jesti, da se taj proces na bi ometao i usporavao.

Testirajte se

Ako želite da saznate da li je vaš metabolizam brz ili spor, bilo bi najbolje da se testirate. Postoje određeni sportski centri koji nude ove usluge. Testiranje se radi pod posebnim uslovima. Prilikom vežbanja nosite masku i povezani ste na mašinu koja meri potrošnju kiseonika i proizvodnju ugljen-dioksida dok ležite apsolutno mirni, kao i dok hodate po traci. Vazduh koji udišete i izdišete omogućava mašini da procentualno izmeri količinu masti koju sagorevate i pri kojoj brzini rada srca. Na osnovu rezultata, fitnes treneri vam onda prave plan vežbi prilagođen radu vašeg srca i onom trenutku u kojem se sagoreva najviše masti.