U nameri da se pravilnije hrane, ljudi se najčešće obraćaju različitim medijima, web stranicama, prijateljima i članovima porodice koji su daleko od nutritivne struke i od kojih se građani obasipaju različitim neproverenim i stručno nedokazanim nutritivnim informacijama.

Profesor dr Budimka Novaković, dijetoterapeut sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, objašnjava da različite nedokazane nutritivne savete građani vrlo lako prihvataju, bez pitanja da li je takav nutritivni savet nutritivno i zdravstveno odgovarajući za svakog pojedinca.

Jedna od vodećih stručnih organizacija u oblasti ishrane u svetu, Američka akademija za ishranu i dijetoterapiju (Academy of Nutrition and Dietetics), predstavlja sledeće najčešće neproverene nutritivne preporuke i tvrdnje koje građane dovode u zabludu, a profesor dr Budimka Novaković ilustruje navedene zablude primerima iz svakodnevne prakse:

1. Preporuke koje obećavaju brzi ,,popravak” nekog nutritivnog ili zdravstvenog problema. Na primer: brzo rešavanje problema gojaznosti, visokih vrednosti šećera i masnoća u krvi bez promene načina ishrane.

2. Upozorenja od opasnosti određenog režima ishrane ili od jedne namirnice. Na primeri: ,,mleko” biljnog porekla je bolje nego mleko životinjskog porekla, jetra je „puna otrova”.

3. Tvrdnje koje zvuče previše dobro da bi bile istinite. Na primer: izgubićete 10 kilograma za pet dana.

4. Izvođenje jednog zaključka iz složenih studija o ishrani i zdravlju. Na primer: crveno meso izaziva rak bez objašnjenja o količini, vrsti mesa i načinu kulinarske obrade mesa.

5. Preporuke zasnovane samo na jednoj studiji o ishrani i zdravlju. Primer: takve studije su najčešće ,,poručene” od prozvođača sveobećavajućih proizvoda.

6. Medijski dramatične izjave koje odbacuju mišljenja i dokaze uglednih naučnih organizacija. Na primer: određeni niskokalorijski zaslađivači označeni su tvrdnjom opšte prepoznati kao zdravstveno bezbedni od vodećih regulatornih tela u svetu i od strane Svetske zdravstvene organizacije, ali se od strane nestručnih pojedinaca i organizacija u medijima predstavljaju ,,kao rizik za zdravlje” što je potpuno netačno i odražava veliko neznanje istih. Niskokalorijski zaslađivači označeni opšte prepoznati kao zadvstveno bezbedni predstavljaju veliku stručnu pomoć u rešavanju problema bolesti preobilne ishrane.

7. Spisak dobrih i loših namirnica. Na primer: čia semenke i ulje od kima su posebno dobri za zdravlje ljudi. Ne postoje dobre i loše namirnice, ni jedna namirnica ne može sama unaprediti zdravlje niti biti rizik za zdravlje. Samo sveukupna ishrana može unaprediti zdravlje ili biti rizik za zdravlje.

8. Preporuke za prodaju proizvoda. Na primer: neka namirnica smanjuje apetit i kilograme, sagoreva masti i neutrališe strije. Nutritivne i zdravstvene izjave koje postoje na prehrambenom proizvodu moraju biiti istinite odnosno zasnovane na dokazima. Spisak nutritivnih i zdravstvenih izjava koje su dozvoljene u Evropi može se videti na sajtu Evropske agencije za bezbednost hrane (European Food Safety Agency; EFSA).

9. Preporuke iz studija koje nisu prošle stručnu reviziju. Na primer: neka namirnica ili način ishrane utiču na funkciju imunog sistema. Da bi se izveo dokaz da neka namirnica ili način ishrane utiče na funkciju imunog sistema kod ljudi mora postojati veliki broj dokaza iz dovoljnog broja na stručan način postavljenih studija koje su dovoljno dugo trajale.

10. Preporuke iz studija zanemaruju individualne ili grupne razlike. Na primer: mlečni proizvodi nisu dobri za ishranu ljudi koji imaju nedostatk enzima laktaze (enzim koji razgrađuje mlečni šećer laktozu).

Mleko sadrži laktozu, ali fermentisani mlečni proizvodi jogurt i kiselo mleko su pogodni za osobe sa nedostatkom laktaze jer se tokom fermentacije potroši laktoza čemu doprinose probiotske bakterije koje sadrže enzime za razgradnju laktoze. Recimo, niskokalorijski zaslađivač „aspartam” sadrži esencijalnu amino-kiselinu fenil alanin koja je uslovna za život svim ljudima bez obzira na uzrast i fiziološko stanje.

Određeni broj ljudi ne može da metaboliše esencijalnu amino-kiselinu fenilalanin jer ima genetski uslovljen metabolički poremećaj fenilketonuriju te svi proizvodi koji sadrže fenilalanin moraju da imaju informaciju na pakovanju proizvoda da je taj proizvod izvor fenilalanina. Sve navedeno se odnosi i na niskokalorijski zaslađivač aspartam.

Aspartam je niskokalorijski zaslađivač opšte prepoznat kao zdravstveno bezbedan za sve osobe bez obzira na uzrast, fiziološko i zdravstveno stanje osim za osobe sa retkim genetski uslovljenim metaboličkim poremećajem fenilketonurijom.

Detaljnije na www.pronadjimeru.com

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/elleserbia/