Pravilna ishrana zato može biti jedan od najboljih načina za prevenciju raznih boleti, ali i naravno za dobar rad metabolizma, a samim tim i za lakše održavanje vitkosti. Zbog toga vam predstavljamo neke od najzdravijih svetskih kuhinja, koje vas mogu inspirisati da napravite pozitivne promene u svojoj svakodnevnoj ishrani.

Mediteranska kuhinja

Ova ishrana bogata je povrćem i voćem, integralnim žitaricama, orašastim plodovima, ribom, mlečnim proizvodima, a maslinovo ulje je glavni izvor masnoća. Ponekad uključuje i poneku čašu crvenog vina.

Mnoge studije ističu koristi od ovakve ishrane i povezuju je s boljim zdravstvenim stanjem i smanjenjem rizika od mnogih bolesti, među kojima je i dijabetes tipa 2.

Japanska kuhinja

Stanovništvo Japana ima najduže očekivano trajanje života na svetu. Nedavna studija pokazala je da svoju dugovečnost Japanci duguju ishrani bogatoj povrćem, voćem, ribom i algama.

Japanska vlada je 2005. objavila preporuke za stanovništvo vezane za ishranu, u kojima se ljudi podstiču da unose manje zasićenih masti i svih vrsta prerađevina. Istraživanja su pokazala da su ispitanici koji su pratili takve preporuke imali 15 odsto manju stopu smrtnosti i manje šanse da obole od zakrčenja krvnih sudova.

Nordijska kuhinja

Ražani hleb, masna riba, lokalno sezonsko voće, korenasto povrće i fermentisano mleko tradicionalna su hrana nordijskih naroda poput Šveđana, Danaca, Norvežana, Finaca i Islanđana.

Nedavna studija objavljena u "The American Journal of Clinical Nutrition" pokazala je da je takva ishrana podjednako korisna kao i mediteranska, kao i da smanjuje zapaljenja u telu.

Zapadnoafrička kuhinja

Stanovništvo Malija, Čada, Senegala i Sijera Leonea hrane se izuzetno zdravo.

Istraživači Univerziteta u Kembridžu koji su ispitivali zastupljenost voća, povrća, integralnih žitarica, ribe i hrane bogate vlaknima i omega 3 masnim kiselinama, otkrili su da stanovnici zapadnoafričkih zemalja unose najviše takvih namirnica u odnosu na sve druge stanovnike sveta. Osim toga, stanovnici Zapadne Afrike jedu mnogo manje u odnosu na stanovnike zapadnih zemalja, što znači da beleže znatno manje obolelih od gojaznosti.

Francuska kuhinja

Poznati "francuski paradoks" odavno zbunjuje naučnike. Kako nacija koja unosi tako mnogo namirnica bogatih zasićenih mastima ima tako nisku stopu obolelih od srčanih bolesti i gojaznosti? Jedna studija je pokazala da je ključ u kvantitetu.

Dakle, iako Francuzi jedu kroasane, sireve i mesa, oni jedu male porcije. Ono što povezuje sve ove tipove ishrane je to što su bogate voćem i povrćem, kao i mahunarkama. Izuzetno je važno pravilno birati izvor masnoća i prednost dati maslinovom ulju i nezasićenim mastima, kao i jesti dovoljno ribe.

Izvor: B92

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/elleserbia/