# Vežbati svaki dan

Zdrav način života podrazumeva vežbanje, i to ako je moguće svaki dan, ali različitim intenzitetom. Ako smo početnik, dva dana nedeljno treba da odredite za jači i duži trening i za one malo "komplikovanije vežbe", a ostale dane možete da radite blažim intenzitetom raznovrsne vežbe za možda već razvijenije mišićne grupe koje ćemo lakše odraditi, a pritom podići kondiciju. Ako smo u totalnoj trci s vremenom, praktičan je tzv. „tabata trening" koji podrazumeva kratko i eksplozivno vežbanje. Tabata način vežbanja sastoji se od 20 sekundi vežbanja i 10 sekundi pauze. Iste vežbe ponavljamo 8 puta, tj. ukupno 4 minute. 

# Vežbati bez obzira na vremenske prilike

Nikako ne biste smeli da se nađete u onoj grupi koja odlaže vežbanje radi vremenskih „neprilika"! Sve vremenske „neprilike" prave su prilike za odrađivanje neke od sportskih aktivnosti. U toplije vreme naravno biramo jedva dočekane spoljne aktivnosti poput trčanja, rolanja ili plivanja, a zimi i u kišno jesenje doba možemo izabrati vežbanje u zatvorenim prostorima.

# Ne čekati druge za trening

Sigurna sam da se svi možemo prepoznati u glavnoj rečenici izgovora: „nemam s kim da idem na trening". Ali to je jedna od najčešćih samoograničavajućih zabluda! Neka nam tuđi izgovor za vežbanje ne posluži kao izgovor za naše vlastito! Niko nam nije potreban, sve možemo i moramo da učinimo sami i neka drugima budemo primer za to.

# Unositi onoliko koliko možemo da potrošimo

„Zlatno pravilo" i glavni recept za održavanje idealne telesne mase je da unos kalorija prilagodimo njihovoj potrošnji. Odraslom muškarcu koji ne radi težak fizički posao potrebno je oko 2.500 kcal, a ženi oko 2.000 kcal/ dan. Bilo da nam je disciplina vežbanja potpuno strana ili smo samo u nemogućnosti da   odradimo trening, nužno je da poznajemo disciplinu unosa kalorija te je prilagođavamo tome. Pritom ne mislim da bi trebali histerično da brojimo kalorije i osećamo grižu savesti za svaki višak koji unesemo, nego razumeti njihovu definiciju, značenje i svrhu ispravnog unošenja. Kada nam postane jasno da vrećica čipsa od 100 g ima u proseku 550 kalorija što je otprilike 27 kašičica šećera, što iznosi otprilike jednu četvrtinu od ukupne predviđene kalorijske vrednosti i za šta bi nam trebalo 50 minuta trčaanja (makar 9 km/h) kako bi ih potrošili, postaće nam jasno i koliko grešimo u izboru namirnica te ćemo ipak više razmisliti pre nego unesemo bilo šta u vlastiti organizam.

# Izbaciti nepotrebna grickanja praznih kalorija

Mislimo da biste bili zaprepašćeni kada biste izbrojali koliko se nepotrebnih kalorija unese tokom dana. Ako radi slabijeg obroka imate potrebu za dodatnim unosom hrane, potražite nešto s čime ćete, osim da samo zadovoljite neugodne zvukove iz želudca, obogatiti organizam korisnim sastojcima. Deo dana između ručka i večere idealan je za šaku badema, lešnika ili bilo kojih drugih plodova iz orašastih plodova, koji će vam uz energiju, osigurati i dodatni unos vitamina, minerala i omega 3 masnih kiselina. Na primer, dovoljan je unos samo jednog brazilskog oraščića dnevno kako bi zadovoljili celodnevne potrebe organizma za selenom, koji je jedan od najjačih antioksidanata! 

izvor: femina.hr