U zdrav i mladalački izgled svoje kože ulažemo mnogo vremena i novca, od mleka i tonika za čišćenje, krema za skidanje šminke, dnevnih i noćnih preparata koje revnosno nanosimo više puta dnevno, pa sve do skupih kozmetičkih tretmana i ponekad estetskih hirurških zahvata. Ne štedimo na kozmetičkim tretmanima, ali zato često zaboravljamo na najefikasniji i najjeftiniji način da negujemo svoju kožu — na zdravu i odmerenu ishranu, to jest na fokusiranje na stanje našeg organizma iznutra. 

Najopštija pravila ishrane za zdrav izgled kože već su nam poznata, ali nije lošepodsetiti se.

• Unosite svakodnevno nešto manje od 100 grama crnog hleba, žitarica, pirinča,krekera ili paste.

• Jedite raznovrsno voće i povrće svakog dana, a što češće birajte tamnozeleno povrće, pomorandže i limun.

• Birajte hranu bogatu kalcijumom, sa niskim procentom masti.

• Pileće meso i riba uvek su bolji izbor od crvenog mesa. 

Vitamini su esencijalni pokretač našeg organizma i omogućavaju mu da radi pravilno izdravo, a isto tako su i ključ za zdravu i sjajnu kožu. Antioksidansi u vitaminima C i E mogu zaštititi kožu od negativnog uticaja sunca i smanjiti oštećenja njenih ćelija izazvana štetnim slobodnim radikalima, koji direktno ubrzavaju starenje kože. Isto tako, poznato je da je biotin iz grupe vitamina B odgovoran za stvaranje osnovnog sloja kože, kose i noktiju, dok je vitamin A zadužen za održavanje i popravljanje kožnog tkiva. Iako nauka još nije utvrdila direktnu vezu između hrane koju unosimo i oštećenjakože, neke studije pokazale su da postoji veza između hrane i starenja kože, to jest pojave bora. 

Studija Skin Wrinkling: Can Food Make a Difference? objavljena u časopisu Journal of the American College of Nutrition, pokazala je da osobe koje unose veće količine povrća, maslinovog ulja, zasićenih masti i mahunastog povrća, a manje konzumiraju mleko i mlečne proizvode, buter, margarin i šećer, ređe dobijaju bore, čak i kada su dosta izložene suncu. 

Prvi i najvažniji savet je: unositi dovoljno tečnosti. Ako svoje male ćelije ne napajamos a dovoljno tečnosti, njima je teže da se otarase viškova i otrova. Drugim rečima, sve štetne materije zadržavaće se u našem organizmu, pa tako i u koži, koju će činiti umornom, beživotnom, posivelom. Jedna od posledica nedovoljnog unošenja tečnosti jeste i naduvenost i otečenost. Konačno, koža će postati isušena, perutava i brže će stariti. 

Bobičasto voće poput malina, kupina, borovnica,jagoda, ali i šljive, važan su izvor antioksidanata, koji održavaju ćelije kože mladim.

Losos i plava riba korisni su zbog masnih kiselina omega 3 i omega 6. Ako riba nije vaša omiljena hrana, zamenite njena pozitivna svojstva konzumiranjem oraha ili lana. Konačno, blagotvorne masne kiseline možete unositi raznim dodacima ishrani u obliku kapsula, tableta... Dve porcije plave ribe ili lososa nedeljno obezbediće dovoljno masnih kiselina našem organizmu, što smanjuje i rizik od raka kože.

Linoleinska kiselina, koja se nalazi u sojinom, suncokretovom i maslinovom ulju, važna je u prevenciji suve i ispucale kože.

Cink je prijatelj naše kože, a pomaže u njenom čišćenju, kontrolisanju akni i smanjivanju ožiljaka od ranijih nepravilnosti na koži. Piletina, govedinai školjke neke su od namirnica sa visokim procentom cinka.

Zeleni čaj sadrži polifenole koji imaju antiupalna svojstva i antioksidanse koji štite ćelijske membrane i smanjuju posledice opekotina od sunca ili prekomernog izlaganja ultra ljubičastim zracima, što, posledično, smanjujei rizik od raka kože. Polifenol, kog najviše ima u zelenom čaju, EGCG, često nazivaju „fontanom mladosti“ jer reaktivira izumiruće ćelije kože. Konačno, zeleni čaj bogat je vitaminima C, D i K, kao i riboflavinima, cinkom,kalcijumom i gvožđem. Ako zelenim čajem zamenitednevne doze kafe, koža ćevam zahvaliti lepšim izgledom.

Avokado je prepun kompleksa vitamina B i esencijalnih ulja, a takođe ima i antiupalna svojstva. Ako vam je koža iritirana, posuta sitnim nepravilnostima ili crvena,avokado će pomoći u njenom smirivanju. Ukoliko ga pomešate sa jogurtomi bobičastim voćem, dobićete hranljiv, lagan iukusan doručak koji će se veoma brzo pozitivno odraziti i na vašu kožu.

Banane, jaja, ovsena kaša i pirinač takođe su namirnice sadosta vitamina iz grupe B.

Bademi, spanać i masline imaju dosta vitamina E, koji našu kožu vlaži i štiti. Ukoliko unosimo elemente koji će našem organizmu obezbeđivati dovoljno vlažnosti, predupredićemo rane znake starenja kože.

Mango sadrži vitamin A, koji je važan u borbi protiv starenja kože,obnavlja njene ćelije i sprečava pojavu suvih ljuspi. Važan podatak je i da mango sadrži samo 70 kalorija po komadu!

Niskokalorični, nemasni jogurt, takođe sadrži visok procenat vitamina A, koji je ključan za zdrav izgled kože. Nemasni jogurt važan je i zbog „živih“ bakterija koje sadrži, a koje održavaju zdravim pre svega organe za varenje. Regulišući varenje i ubrzavajući metabolizam, žive bakterije i enzimi iz jogurta direktno utiču na svežinu i sjaj naše kože.

Mladi ili sremski sir ne samo što sadrži kalcijum, koji je neophodan našim kostima, već i podstiče organizam da proizvodi selenijum. Selenijumje jedan od ključnih sastojaka zdrave kože koji čini da ona duže izgleda sveže i mlado.

Selenijuma ima i u integralnom, smeđem pirinču, kao i u brazilskom orahu: samo jedan brazilski orah sadrži 120 mg selenijuma, što je više od preporučene dnevne doze tog elementa. Zamenite prerađene ugljene hidrate žitaricama ili proizvodima od crnog brašna i s punim pšeničnim zrnom, koji su takođe odlični za obezbeđivanje selenijuma našem organizmu i, posredno, našoj koži. Eksperti kažu da selenijum igra ključnu ulogu u održavanju naših ćelija kože zdravim. Neke studije pokazujuda čak i koža čije je zdravlje narušeno štetnim delovanjem sunčevih zraka snosi manje posledica i manje pokazuje znake oštećenja ako je nivo selenijuma u organizmu visok. Dodatno, žitarice i vlakna poboljšaće detoksikaciju našeg organizma. 

Citrusno voće (limun, pomorandže, mandarine, grejpfrut...)ima važnu ulogu u održavanju zategnutog i mladog izgleda kože. Antioksidant, vitamin C, uključen je u stvaranje kolagena, proteina koji vezuje ćelije i tkiva, tvrde nutricionisti. Jednostavnije, kolagen pomaže u održavanju zategnutosti kože i time redukuje pojavu bora. Visok procenat vitamina C imaju i kivi, jagode, brokoli...

Šargarepa je odličan izvor vitamina A, ali ima i dobra antioksidantna svojstva. Vitamin A sprečava isušivanje kože i održava njene ćelije zdravim. Šargarepa je i namirnica sa dosta vlakana, vitamina K, C, B6, potasijuma… Zajedno sa slatkim krompirom i brokolima, šargarepa je jedan od najboljih izvora beta-karotina, koji može imati važnu ulogu u prevenciji raka kože.

Ne samo izbor namirnica već i način njihove pripreme utiču na izgled naše kože. Sveža hrana uvek je bolji izvor hranljivih sastojaka i vitamina nego kuvana, a posebno pržena. Ceđeno voće i povrće, šejkovi u koje ćete izmiksovati i bademe ili orahe, apsolutno su najbolji put do sjajne, blistave kože, a mogu se pripremati brzo i lako kod kuće i konzumirati svakodnevno. 

Problemi sa kožom i ishrana

Uzroci medicinskih problema sa kožom ponekad mogu ležati u ishrani.Osipi, akne ili ekcemi često su alergijska reakcija organizma na neku vrstu hrane. Tako, recimo, uzrok hroničnih problema sa aknama može biti čokolada, masna hrana, gazirano slatko piće, kikiriki…

Rozaceu, koju karakterišu crvenilo i otoci na licu, često mogu pokrenuti začinjena hrana i alkohol. Dodatno, hrana poput džigerice, sirće, soja sos, mlečni proizvodi, topla čokolada, čaj i kafa, ponekad mogu izazvati pogoršanja kod nekih osoba koje pate od rozacee.

Ekcem, koji je prepoznatljiv po suvoj, crvenoj koži koja svrbi, mogu pogoršati jaja, mleko, kikiriki, soja, riba,a ponekad čak i čokolada, kafa, alkohol, šećer...

Na psorijazu, kao jedan od najozbiljnijih problema kože, negativno utiče unošenje alkohola. Vodite dnevnik o tome šta unosite i pokušajte da ustanovite vezu sa izgledom i stanjem svoje kože. Možda ćete uočiti da su vaši problemi sa kožom direktno povezani sa određenom vrstom hrane.