Uvek su tu (nadajmo se), čistimo ih dva puta dnevno (nadajmo se) i vodimo ih zubaru svakih šest meseci (nadajmo se). I to je to. Ma hajde, stvarno, šta još tu može da se uradi kad su u pitanju zubi?

Da li ste znali da su zubi jedna od prvih stvari koju primetimo kad upoznajemo nekoga? I da je, prema istraživanju koje je Britanska fondacija za zdravlje zuba obavila u saradnji s kompanijom Oral-B, 64% ljudi od 25 do 34 godine sada više zabrinuto za izgled zuba nego što je to bio slučaj pre pet godina? Holivudske zvezde sa savršenim osmesima, ovo je vaša krivica. Na osnovu još jednog istraživanja, ovog puta onog koje je sprovela kompanija Bupa, 52% ispitanika veruje da lepi zubi mogu da doprinesu dobijanju boljeg posla, a 46% misli da će vam dobri zubi pomoći u sklapanju novih prijateljstava (sa zubarima možda?). Zubi dakle ne služe samo da pokidamo selotejp kada nas mrzi da tražimo makaze. 

Šta ne znate o desnima

Jednostavno pitanje: koliko često mislite o desnima? Odgovor je verovatno negde između „nikada“ i „uf“. Verovatno ni ne znate da u vašim ustima živi negde oko 400 vrsta bakterija (ne brinite, nisu sve opasne) i svaki put kad perete zube ili ih čistite koncem, bakterije mogu ući u vaše desni i izazvati upalu. Upala je normalna reakcija organizma na infekciju. U nekim slučajevima ova reakcija je važna, jer omogućava organizmu da se sam izleči. Međutim, ako su vam desni stalno upaljene, to će izazvati dalje probleme. Istraživanja Američke akademije za  paradontologiju pokazala su da su ljudi s paradontozom dvostruko podložniji srčanim problemima od onih koji taj problem nemaju. Uz to, paradontoza je češće prikrivena nego vidna. Služba za zaštitu zdravlja Velike Britanije (National Health Service) procenjuje da polovina odrasle populacije boluje od paradontoze u nekoj meri, tako da je veoma važno skidati kamenac sa zuba, posebno važi za trudnice – jer je tada rizik veći zbog drastičnijih hormonskih promena.

Jednostavno je: pranje zuba dva puta dnevno po tri minuta i čišćenje koncem jedanput dnevno održaće desni zdravim. Dr Uchenna Okoye, kozmetički zubar u Londonskoj klinici, kaže: „U Velikoj Britaniji više ljudi gubi zube usled bolesti desni nego usled samih bolesti zuba. Desni ne bi trebalo da krvare. Međutim, mnogo pacijenata mi je reklo da im desni krvare godinama a da nisu preduzeli ništa po tom pitanju. Ako vam desni krvare, onda imate gingivitis, koji ako se ne leči, može dovesti do ozbiljnih bolesti desni.“ Doktorka Okoye preporučuje posetu zubaru svaka tri meseca, da se kamenac ne bi sakupljao.

I ako pušite, nemojte! Cigarete slabe i kost i tkivo koje drži zube, stvaraju džepove između zuba i desni i jak kamenac. To je objašnjenje zašto su pušači podložniji gubljenju zuba od nepušača. 

Novi trend

Pravilni, savršeni „kockasti“ holivudski osmeh koji je bio popularan devedesetih godina zamenjen je nečim malo prirodnijim. Ranije je slepo praćen ideal zaslepljujuće belih i kao lenjirom sečenih zuba, a danas se sve više ljudi odlučuje da zadrži svoje zube. Koriste se manje invazivne metode i sve više odra  odraslih izabraće protezu umesto navlaka. Doktorka Okoye objašnjava i prednosti proteze: „Efekat repozicioniranja, tj. ispravljanja zuba traje čitav život, dok navlake imaju životni vek između deset i dvadeset godina, a posle toga bi ih trebalo zameniti.“ Statistika Britanske akademije za kozmetičku stomatologiju (BACD) pokazuje da je u 2010.  godini korišćenje invazivnih metoda preoblikovanja zuba zabeležilo pad od čak 50%, a manje agresivne metode koristile su se 50% više. Popularan je novi vid proteze, kolokvijalno nazvan „inkognito“. Ima sličnu funkciju kao tradicionalna metalna proteza (isto je tako efektivna i potrebno ju je jednako dugo nositi da bi bila delotvorna), samo što je praktično nevidljiva. Stavlja se iza zuba, tako da ne može da se vidi osim ako se glava ne nagne skroz pozadi.

Zubi vas čine starijim?

Divno, to nismo znali. Ne stari samo koža vremenom, to se dešava i sa zubima. „Kako starite, tako vam potamnjuju i zubi“, kaže dr Okoye. „Zapuše se pore (da, i zubi imaju pore) i zubi postaju žuti ili sivi i gube sjaj. Okom nevidljive pukotine i mala krzanja zuba dovode do stvaranja fleka, gleđ se tanji i žuti zubni dentin (sastojak na bazi kalcijuma) postaje sve primetniji. Zubi bi trebalo da budu dovoljno dugački da im se vide krajevi dok govorite, ali kako starite, i oni se skraćuju i troše, posebno ako škrgućete zubima na javi ili u snu. I tu se ne završava. Kolagen, koji je zadužen za glatku i mladalačku kožu, pomaže da zubi ostanu na mestu. Vremenom i vlakna kolagena slabe, a to dovodi do krivljenja zuba“, kaže dr Okoye i dodaje: „Sve više starijih počinje da nosi proteze upravo iz ovog razloga – to je nekako postala ustaljena anti-age procedura.“

Škrgutanje

NHS je ustanovila da čak 10% Britanaca ima problem s bruksizmom (škgrutanje zuba) u nekom periodu svog života. Najviše se javlja od 25  do 44. godine i često se povezuje sa stresom, depresijom i anksioznošću i najviše se javlja u toku sna, kada osoba nije toga svesna. Bruksizam uključuje sitno pulsirajuće grickanje pa sve do jakog stiska koji u kontinuitetu traje i do 30 sekundi. Zubar dr Harry Kafetzidis kaže: „Oni koji imaju ovaj problem rade to svake noći, u snu, a  toga nisu ni svesni, iako su posledice očigledne.

Anksioznost i stres samo pogoršavaju stanje. Problemi sa kojima se susreću oni koji škrguću zubima jesu brže trošenje zuba, grčevi mišića lica i glavobolje“. Ako imate neki od ovih problema, postoje dva načina na koji ga možete rešiti: posebne silikonske navlake za zube (slične onima koje nose bokseri, samo tanje i finije), koje može da vam napravi zubar ili ih jednostavno možete kupiti u apoteci. One deluju kao brana i štite zube jedne od drugih. Drugi vid zaštite koristi se u ozbiljnijim slučajevima bruksizma: injekcija botoksa ubrizgava se da bi delimično paralisala mišiće oko usana koji pokreću vilicu.

Nove tehnologije

Budućnost stomatološke industrije zvuči kao neki naučnofantastični roman – od ideje da se naprave implantati sa ćelijama koje se same obnavljaju, preko punjenja zuba nanotehnologijom ne samo da bi se ubijale bakterije u ustima već i da bi se uticalo na obnavljanje zubne gleđi. Ove tehnologije su i dalje daleko od nas, ali neka čuda nauke su nam dostupna. Na primer, zahvaljujući moći mikrovibracija ubrzava se korektivno dejstvo proteze. Govorimo o Power Plate tretmanu koji koristi AcceleDent tehnologiju. To je mala, lako prenosiva mašina koja se stavi u usta i koristi 20 minuta dnevno. Vibracije podstiču zube da se brže pomeraju u nove pozicije. Dr Okoye je i sama počela da preporučuje ovaj aparat u svojoj klinici, jer se u njenoj praksi pokazalo da ubrzava proces i smanjuje vreme ukupnog nošenja proteze za 30–50%. A to je nešto što zaista mami osmeh na lice.