Savremena neurologija poznaje više od 400 vrsta glavobolje. Oboleli su pripadnici oba pola (žene mnogo češće) i svih uzrasta, uključujući i decu mlađu od pet godina. Uzroci koji je izazivaju su mnogobrojni, klinička slika je raznovrsna, terapija nije uvek jednostavna, a zdravstveni sistem, zbog lečenja i radne nesposobnosti, trpi ogromne troškove. Zbog toga se izučavanju glavobolje, njenih uzroka, predisponirajućih faktora, prevenciji i lečenju poklanja velika pažnja

Glavobolja je neprijatna bolna senzacija koja najčešće počinje iznenada, traje različito (od četiri do 72 sata) i uglavnom je praćena fotofobijom, anoreksijom, mučninom, povraćanjem i izmenjenim psihičkim statusom. Posledica je bolesti centralnog nervnog sistema (tumori, aneurizme, povrede, hematomi, hidrocefalus…) ili drugih organskih sistema, na primer kardiovaskularnog (hipertenzija ili hipotenzija), jetre, bubrega, štitne žlezde, anemije, slabovidosti, sinuzita…Uzroci su najčešće nepoznati, pri čemu se sve više naglašava uloga nasleđa (posebno po majčinoj liniji), stresnog tempa života i loših navika (nedovoljno sna, pušenje, konzumiranje alkohola, dehidracija, loše držanje, naprezanje očiju…). 

Postoji više tipova glavobolje, ali su najčešća tri.

1. Tenziona glavobolja (podvrsta psihogene) nastaje zbog spazama mišića potiljka i vrata izazvanih psihičkim ili fizičkim stresom, odnosno napetošću. Bol je umeren i podnošljiv, počinje ujutro i pojačava se u toku dana, javlja se u vidu „obruča oko glave“ i u korenu vrata. Prestaje spontano ili uz blag analgetik, sedativ, umerenu fizičku aktivnost, meditacijuili jogu.

2. Cluster (vaskularna, histaminska) glavobolja nastaje usled neurovaskularne disfunkcije na nivou hipotalamusa. Počinje kao jak, oštar,pulsirajući bol („ubod u oko“), lokalizovan iza oka, sa iradijacijom prema slepoočnici ili jagodicama, praćen crvenilom lica, suzenjem očiju, zapušenim nosem i preznojavanjem. Češća je kod muškaraca, javlja se u napadima koji se ponavljaju u isto doba dana. Može biti provocirana stresom, alkoholom, umorom, izlaganjem hladnoći.

3. Migrena (Hemicrania) najčešći je tip glavobolje! Od nje pati oko 25 odsto žena i osam odsto muškaraca svih životnih doba (u svetu višeod 310 miliona ljudi!), najčešće između 35. i 40. godine. Osnovna karakteristika: pulsirajući bol u jednoj polovini glave. Javlja se u napadima sa prodromalnim simptomima (aure) kao što su fotofobija, ispadiu vidnom polju, bledilo, parestezije, mučnina, povraćanje, disfazija,dijareja... ili bez njih. Kod žena je najčešće povezana sa početkom menstruacije, zbog pada nivoa estrogena. U osnovi nastanka migrene jeste neurovaskularna disfunkcija, to jest širenje i skupljanje krvnih sudova pod dejstvom transmitera (serotonin, histamin). Napad najčešće pokreću jak emocionalni ili fizički stres, zamor, svetlost i buka,gladovanje (hipoglikemija), neke vrste hrane, čokolada, suvo grožđe,fermentisani sirevi (sadrže tiramin), sušena riba, kiseli kupus, suhomesnati proizvodi, agrumi, alkoholna pića.

Ukoliko često patite od glavobolje ili su one sve jače, treba da potražitepomoć doktora. U dijagnozi su od pomoći laboratorijske analize, kontrolakrvnog pritiska, pregled oftalmologa, EEG, skener glave ili magnetna rezonanca, a pre svega dobro uzeta anamneza i razgovor. 

Kako sprečiti i lečiti napade glavobolje?

- Najpre, poštujte pravila zdravog života (dovoljno sna, adekvatna ishrana, izbegavanje alkohola i duvana, vežbanje i šetnja), maksimalno eliminišite faktore stresa, redovno kontrolišite zdravlje.

- Savladajte različite tehnike opuštanja: duboko disanje, jogu, meditaciju, aromaterapiju (lavanda, bosiljak), samo masažu, slušanje laganemuzike…

- Na čelo i potiljak stavite hladne obloge.

- Isprobajte lekove iz prirode! Tablete ili kapi sa ekstraktima biljke vratića, matičnjaka, nane, valerijane i kamilice vrlo su delotvorne, kao i preparati magnezijuma i vitamina B kompleksa, posebno B2 i B6. Korisni su i homeopatski lekovi i akupunktura.

- Analgetik se mora uzeti na vreme, čim se pojave prvi simptomi! Preporučuju se: aspirin, nesteroidni antireumatici (ibuprofen, naproxen), paracetamol, kofein. Uz to, popiti šoljicu (obavezno) zaslađene kafe ili koka-kolu. 

Druge lekove propisuje isključivo neurolog, a to su: beta-blokatori, antagonisti kalcijuma i serotonina, antidepresivi, antikonvulzivi, antiemetici, derivati ergot-alkaloida itd.

I na kraju, utešna vest za one koje često muči glavobolja: naučnici iz Sijetla objavili su da žene koje pate od migrena imaju za 30 odsto manji rizik da obole od raka dojke zbog nižih bazičnih nivoa estrogena. Iako je neprijatna i onesposobljava normalno funkcionisanje čoveka, glavobolja uz savremena terapijska sredstva i nova saznanja postaje sve slabiji protivnik!