Meditacija je ponovo in. Živimo brzo i trošimo puno energije da organizujemo život kako bi svi bili zadovoljni, a sve manje se povezujemo sami sa sobom i retko se pitamo da li smo mi srećni. U modernom svetu punom mentalnog preopterećenja, svest ljudi konačno je dospela na taj nivo da mogu da uvide da je meditacija u stvari mentalna gimnastika. Pored bazena, teretana, trčanja pored reke, vožnje bicikla, počeli smo (ponovo) da brinemo i o umu. Meditacija treba da smanji stres, popravi koncentraciju i podigne svest na jedan novi nivo. U svakom slučaju, zahvaljujući njoj trebalo bi da budemo srećniji. Sve više ljudi postaje svesno enormnog potencijala meditacije da popravi opšte zdravlje. Više nikog nije briga što te tehnike dolaze sa Istoka ili imaju korene u nekim spiritualnim tradicijama – fokus je na tome da je meditacija proces koji stvarno funkcioniše! Ne morate biti pripadnik neke religijske grupe da biste imali koristi od nje. Nekada se smatralo da je potrebno da imate svog gurua, ali to vreme je prošlo. Danas je dovoljno da odete na kurs, naučite tehnike i posle nastavite sami. Možete meditirati bilo kada i bilo gde (čak i u kolima). Suština je da se kompletna aktivnost mozga fokusira na sadašnji trenutak, na ono šta osećamo.

Meditacija postaje opšte popularna isto kao i fitnes, a lista poznatih ličnosti koji je praktikuju je beskonačna. Gisele Bündchen, Alessandra Ambrosio i Jessica Alba su samo neke od slavnih koje pune svoje Instagram, Tumblr i Pinterest profile selfijima iz velnes centara i/ili pre ili posle superkoncentrisanih sesija joge. O popularnosti ovog pokreta govori i činjenica da se u Silicijumskoj dolini u San Francisku, centru najvećih svetskih kompanija, menja način na koji se kompanije odnose prema zaposlenima. Firma Google, gigant pretraživač je, da bi doprineo povećanju zadovoljstva svojih zaposlenih, lansirao zanimljiv program, nazvan Pronađite svoju unutrašnjost, koji zaposlene uči meditaciji tokom radnih sati. Ideja je bila da se radnicima osnaži emotivna inteligencija i da se tako, posredno, poboljša njihova produktivnost. Glavni cilj je bio povećanje osećanja sreće zaposlenih. Program je trajao sedam nedelja, a na osnovu njega je čak izdata i knjiga, koja je postala vrlo popularna. Neki učesnici programa su izjavili da su zbog tehnika meditacije dobili unapređenje, neki da su popravili bračni status, a neki prestali da puše. Generalno gledano, većini se život promenio nabolje. Otud su mnoge kompanije odlučile da primene zen tehniku. Predsednica Huffington Posta, Arianna Huffington, kaže: „Pet minuta meditacije dnevno može da vam promeni život.“, a Oprah Winfrey sve svoje zaposlene ohrabruje da meditiraju 15 do 20 minuta dva puta dnevno. Rezultat? Manje stresa, manje migrena, više energije, mirniji san. Meditacija se naučno proučava širom Amerike na najvećim univerzitetima, kao što su Yale, UCLA, Oregon i Wisconsin-Madison. Njihov doprinos je u tome što su uspeli da identifikuju tri velike kategorije tehnika, klasificirali ih prema EEG rezultatima i tipu kognitivnog procesa, odnosno mentalne aktivnosti koja se primenjuje.

Kontrolisani fokus – Klasični primeri koncentracije kontrolisanog fokusa mogu se naći u tradicijama kao što su zen, tibetanski budizam, joga, či kung i predstavljaju metodu zahvaljujući kojoj se može direktno kontrolisati mozak. Pažnja se fokusira na sam objekat meditacije – jedan udah, ideju, mentalnu sliku ili emociju.

Otvoreno praćenje – U pitanju je tehnika poznatija kao mindfulness, često se primenjuje u vipasani. Podrazumeva apsolutnu budnost, svesni fokus na određeno iskustvo. Bez predrasuda, reagovanja ili psihološke zadrške.

Automatska transcedentacija – U ovu kategoriju spadaju prakse koje se nalaze iza klasične mentalne aktivnosti. One omogućavaju mozgu da se spontano prebaci u proces meditacije. Dve prethodne metode zahtevaju određeni trud, dok ovaj ne podrazumeva nikakav napor, nema direktnog kognitivnog procesa. Ohrabruje se mirno stanje psihe, bez razmišljanja.

Iako je napravljeno dosta istraživanja na ovu temu, stanja meditacije i njeni efekti najviše ostaju stvar subjektivne ocene. Individualnim istraživanjem moždanih funkcija i psiholoških osobina ostaje da se odredi koja tehnika je najbolja za osobu pojedinačno. Generalno, istraživači savetuju da je prva tehnika, tehnika koncentrisanja, odlična da se pojača fokus na bilo koji aspekt ili trenutak u životu. Druga, otvoreno, svesno, nekritičko praćenje, povećava stepen budnosti u svakodnevnom životu, smanjuje osećaj bola i uklanja negativnu ruminaciju. Za oslobađanje od stresa najbolja je transcedentacija. Na taj način mozak se ne opterećuje nikakvom mentalnom aktivnošću, a tako se i telo dubinski odmara. Smiruje se simpatički nervni sistem, uspostavlja psihološki balans, smanjuje krvni pritisak i smanjuje lučenje kortizola (hormona stresa).

Mnoge poznate ličnosti su prešle prag unutrašnje stabilnosti koji nudi transcedentalna meditacija, a koji praktikuje više od šest miliona ljudi širom sveta. David Lynch meditira preko 40 godina, Naomi Watts meditacija pomaže da zadrži unutrašnji mir i stabilnost, Hugh Jackman kaže da mu se život promenio iz korena, Eva Mendes se lakše bori sa svakodnevnim problemima, Clint Eastwood je koristi da se izbori sa stresom, a Paul McCartney kaže da mu je meditacija najveći dar u životu. Bilo da ste svetska zvezda ili običan čovek, postoje situacije u kojima niko ne može da vam pomogne, a gde bi vam pomoć dobro došla: bilo da ste glumac koji pokušava da se koncentriše pred predstavu, biznismen koji treba da drži prezentaciju, broker koji je izgubio dosta novca, student na ispitu ili osoba u čekaonici Urgentnog centra, dobra i pravilna meditacija može da vam bude najbolji prijatelj. Probajte.

Tekst: Branislava Kostić