Kada hodate kaldrmom na Baščaršiji imate osećaj da ste se teleportovali u Istanbul. Sarajevo poseduje svega pomalo.

Na planinama koje ga okružuju - Jahroina, Trebević, Bjelašnica, Igman, nalazi se neverovatna priroda koja će zadiviti sve one koji uživaju trošiti vreme van gradskog načina života.  Ali pre svega, gostoljubljivost ljudi i prijateljski odnos je ono u što će se svako odmah zaljubiti.

Stvar koja Sarajevu daje veličinu i zbog koje je Sarajevo u svim mojim notesima vertikalom napisano, jeste urođeni merhametluk i gostoljubivost ljudi koji žive u njemu. Sarajevo, za razliku od drugih sredina, ne pati od ksenofobije, nema straha od stranaca. Otpor, strah ili prezir prema pridošlici u Sarajevu ne postoji, Sarajlije im jednostavno hrle otvorenog srca i stvara se ljubav na prvi pogled.  

Iako je dosta delova grada interesantno za obići, najposećeniji su centar i stari deo grada, uz dolinu reke Miljacke.

Za posetu izvornom starome gradu, potrebna je malo ozbiljnija šetnja, pošto je Sarajevo osnovano na vrhu brda sa kojih se vidi današnji grad. Stare uske uličice, sa obe strane reke, iznad Baščaršije su vredne razgledanja, ali ako vam nije baš do penjanja do Jajce kasarne i ruševina srednjovjekovnog grada, krenite u obilazak sa minibusom ili automobilom. Pogled na celi grad sa ovih lokacija je spektakularan.

Ostalo pešačko razgledanje grada se može obaviti u neka tri sata zavisno o broju atrakcija koje želite da posetite i broju pauza koje imate.

Postoji nekoliko vodiča ali najbolji se mogu kontaktirati preko Turističkog informativnoga centra. Profesionalno vođenje je moguće na svim vodećim evropskim jezicima uključujući švedski, holandski i češki. Grupno vođenje košta između 80-120 KM.

Srce Baščaršije, Sebilj, je poznati trg gde je jedna od glavnih gradskih česama (fontana) a uvek je okružena golubovima. Ovo je odlično mesto za mali predah i prvu kafu.

foto: Instagram / vsco.balkan

Otomanski guverner koji je upravljao Bosnom, Hadži Mehmed-paša Kukavica, izgradio je prvu česmu na Baščaršiji 1753. godine. Česmu je 1891. godine na sadašnje mesto premestio arhitekta Aleksandar Vitek, koji ju je rekonstruisao u maurskom stilu, kao kopiju kamenog sebilja iz Konstantinopolja.

Sve kafane okolo Sebilja služe tursku kafu sa rahatlokumom. Sa trga se ulazi u Kazandžiluk, poznat po trgovini i proizvodnji bakrenog posuđa. Ovje ćete naći antikvitete, ručno izrađeno bakreno posuđe sa orijentalnim dekorom i ornamentikom.

Odmah do Kazandžiluka je Baščaršijska džamija.

Zvanično ime džamije je Havadže Duraka, izgrađena je 1530. godine. Sa ove džamije Imam uživo uči ezan i mistični zvuci se šire čaršijom. Nedaleko od Sebilja, na obali Miljacke, nalazi se Vijećnica koja je izgrađena za vreme austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom.

Zgrada je tokom rata granatirana i neprocenjivo vekovno književno i istorijsko blago je nestalo u plamenu. Vjećnica je nedavno restauriana pa se tu u toku letnjih meseci održavaju izložbe. 

Jednom, kad u potpunosti bude rekonstrusrana, ponovo će biti jedno od najlepših zdanja u celoj zemlji.

Stara Pravoslavna crkva, koju često jednostavno zovu starom crkvom, izgrađena je 1539/40 godine. Muzej poseduje veliki broj ikona, freski kao i ostalih relikvija koje su u ranijem periodu donesene iz ostalih pravoslavnih zemalja u Sarajevo.

Šetalište Ferhadija je verovatno najšarmantniji deo grada, proteže se od Sebilja, u srcu Baščaršije, do Vječne vatre u centru grada. Ferhadija je gotovo uvek ispunjena ljudima koji šetaju, razgledaju izloge ili neobavezno razgovaraju.

foto: Instagram / trip.tap

Duž Ferhadije, na Baščaršiji, nalazi se Morića han.

Bio je poznat kao karavansaraj, tj. "karavanski dvorac". Han je služio kao prenoćište trgovcima koji su dolazili izbliza i daleka i služio kao skladište, te imao smeštaj za konje. Ime je dobio po Mustafi Moriću, čoveku koji je upravljao hanom.

Gazi Husrev-begova džamija nalazi se nedaleko od Morića hana i najznačajniji je islamski objekat u celoj Bosni i Hercegovini. Verovatno je najlepši primer otomanske islamske arhitekture na celom balkanskom poluotoku.

Persijski arhitekta Adžem Esir Ali bio je vodeći arhitekta tog doba u celoj imperiji. Stil u kome je džamija izgrađena oponaša stil ranih istanbulskih džamija. Otvorena je za posetioce u određenim vremenskim terminima. 

Na kraju mramornog pločnika u starom delu grada je Brusabezistan.

Prelepa orijentalna robna kuća, bazar sa dugačkim hodnikom, prekrivena sa šest kupola, bila je centar trgovine svilom koja je dopremana iz Burse. Dubrovački masoni su 1551.godine pomogli izgradnju zdanja po nacrtu Velikog vezira Rustem-Paše.

Kroz mali prolaz koji povezuje Ferhadiju i Bašeskijinu ulicu, dolazi se u Veliku avliju, poznatu kao i Jevrejska četvrt. Tu se nalazi Jevrejski muzej (tel:535 589).

Sefardski jevreji koji su se naselili u Sarajevu, ubrzo su postali priznati trgovci unutar Otomanske imperije. Prvi hram, Stari hram, sagrađen je 1581. godine, ni nepun vek od progona Jevreja iz Španije. Poset staroj jevrejskoj sinagogi možete organizovati ukoliko pozovete muzej Despića Kuću.

Odmah po izlasku iz Turske četvrti, naći ćete se u delu Ferhadije koja podseća na centar Beča.

Šetnja Ferhadijom vas doslovno vodi kroz prošlost Sarajeva. 

Harmonija religija je uvek bila srž multietičnog Sarajeva. Katolička katedrala završena je 1889. godine kada je Austrija stekla potpunu kontrolu nad gradom. Tu je Papa držao misu 1997.godine tokom njegove posete Sarajevu.

Katedrala je obično otvorena za posetioce. Iza katedrale u blizini muzičke škole je Bošnjački institut. Institut je posvećen istoriji bosanskih muslimana, Bošnjaka. Ovo je interesantno mesto gde se mogu videti stari dokumenti, te čitati o poznatim muslimanskim piscima i istoričarima, kao što i nudi interesantan uvid u nacionalni identitet bosanskih muslimana.

Prateći Ferhadiju, doći ćemo do Trga oslobođenja, gde je i Saborna crkva. Ovo je najveća pravoslavna crkva u Sarajevu. Crkva je mešavina baroknog i vizantinsko-pravoslavnog stila. Crkva je posvećena na dan Svetog Ilije 2. avgusta 1872.

Mali je broj dana kada crkva nije otvorena za posetioce. Preko puta pravoslavne crkve je Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine ( Zelenih beretki 8), u kojoj su izložena dela poznatih bosanskohercegovačkih likovnih umetnika. 

Pročitajte na sledećoj strani i ostale predloge za što bolju posetu Sarajevu...

PageBreak

Na mestu gde se Ferhadija susreće sa Titovom ulicom gori Vječna vatra kao spomen na sve one koji su dali svoje živote u borbi protiv fašizma.

Interesantno je istražiti uličice koje vode iz i u Ferhadiju, verovatno ćete pronaći nešto što će privući vaše interesovanje. Mnogo je atrakcija koje vredi posetiti, a njihovo pronalaženje vam ne bi trebalo predstavljati problem, s obzirom da u Turističkom informativnom centru možete dobiti besplatnu malu mapu.

Uz reku Miljacku nalazi se muzej Despića kuća, kuća iz turskog perioda koja je pripadala srpskom trgovcu i koja je sačuvana u originalnoj formi. Preko puta Despića kuće nalazi se Latinska ćuprija, koju često zovu i Principovim mostom, pošto je tu Gavrilo Princip na Vidovdan 28. juna 1914. godine izvršio atentat na princa Ferdinanda i njegovu suprugu.

Ovaj događaj je uzrokovao da Austrija objavi rat Srbiji, a onda je Rusija pritekla u pomoć Srbiji i objavila rat Austriji te je ubrzo počeo Prvi svetski rat. Spomenik Franzu Ferdinandu i Sofiji Hotek je izgrađen 1917. da bi onda bio srušen 1918. godine.

Most je nakon 1918. godine nezvanično nazvan "Principov most". A 1993. godine most je preimenovan u Latinsku ćupriju, kako se prethodno i zvala. Prelazeći Latinsku ćupriju ulazite u deo grada koji se zove Bistrik. Park duž reke je omiljeno okupljalište tokom letnih meseci. 

Uzvodno je Careva džamija.

Originalna džamija je sagrađena 1457. godine kao dar sultana Muhameda II.

Sagradio ju je Isa-beg Ishaković koji je sagradio i čuveni Saraj po kome je Sarajevo i dobilo ime. Današnja džamija je sagrađena 1566. godine po nalogu Sulejmana Veličanstvenog. Pored Careve džamije, ulica Konak vodi nas do Franjevačkog manastira i crkve Sv. Ante koji se nalaze u staroj katoličkoj četvrti na Bistriku.

Preko puta se nalazi Sarajevska pivara, gde je nedavno otvorena pivnica (bar i restoran) gje se toči jedino tamno pivo koje se proizvodi u Sarajevu.

foto: Instagram / meghannlmc

Može vam se učiniti pomodarskim mestom, ali je pivo odlično i jeftino a atmosfera tokom večeri je izvanredna. Istražite uličice sa strane pre nego li se ponovo spustite na obalu Miljacke. Trebali biste izaći u blizini Inat kuće u kojoj je jedan od najboljih tradicionalnih restorana u gradu.

Kuća je izvorno bila napravljena na drugoj obali Miljacke. S desne strane kuće je ulica Alifakovac. Alifakovac je istočna četvrt Sarajeva i tu je smešteno muslimansko groblje na kojem su nekad sahranjivani stranci koji su umrli u Sarajevu. Ovo groblje nije interesantno samo sa istorijskog aspekta nego je istovremeno mesto sa kojega se jasno vidi stari grad. Sa druge strane groblja nalazi se staza koja vodi ka drvenom pešačkom mostu na Miljacki. 

Bentbaša je drevni deo grada uz sami kanjon reke Miljacke. Tu je gradski bazen, a malo dalje je staza za trčanje, šetnju ili vožnju biciklom. Zatvorena je za promet motornim vozilima i divno je mirno mesto za šetnju pored reke (koja je na tome delu znatno čišća).

Duž ove staze je takođe i stena za penjanje zvana Dariva. Dariva je omiljeno penjalište, bilo sa užadima ili bez njih, sa već označenim pravcima penjanja. Ako ste raspoloženi za nešto dužu šetnju, dalje istočno u kanjonu je Kozja ćuprija (odmah do njega je tradicionalni restoran sa terasom).

To je elegantni kameni most (visine preko 10m).

Prema putopisu Katrin Zen most je postojao pre 1550. godine. Bosanski veziri su se dočekivali upravo na Kozjoj ćupriji, a odatle su i hodočasnici odlazili na svoje daleko putovanje na istok ka Meki. Da biste zavirili u autentičnu otomansku kuću iz 18-og veka, posetite Svrzinu kuću.

foto: Instagram / azrasuljetovic 

Kuća/muzej je izvanredan primer bogate begovske kuće. Kuća se nalazi u Glodžinoj 8, ulici koja je paralelna sa Logavinom. Visoki zidovi oko vrta štitili su intimu života bogatih begova. Balkoni su napravljeni od intrigantno izrezbarenog drveta a veliki dnevni boravci u kojima su boravile mnogobrojne porodice tipični su za kuće iz ovog perioda. Kuća je restaurirana i razgledanje sa vodičem je moguće određenim radnim danima.

Sarajevo je i grad festivala.

Najglamuroznije je u vreme održavanja Sarajevo film festivala, ali tu su i pozorišni festival MESS, kao i Jazz fest, kojem se upravo radujemo u novembru (www.jazzfest.ba).

Teško je izdvojiti restorane, ali moja lična preporuka su 4 sobe gospođe Safije, Začin, Cakum Pakum, Nello, kao i vinoteka Dekanter, dok za smeštaj, pored hotela preporučujem & Secret rooms, šarmantno uređeno prenoćište, idealna lokacija u srcu starog Sarajeva, sa panoramskim pogledom. 

Danas je Sarajevo ono što je, verujem, uvek i bilo - mesto susretanja putnika i umetnika, mesto bogato istorijom velikih kultura, grad u zemlji koja ne pripade nikom i koju zato mnogi prisvajaju. Jedan poznati umetnik jednom je rekao da bez straha i bolesti nikada ne bi postigao sve ono što je postigao.

To se može reći i za Sarajevo. Dopustite ovom gradu da vas svojom pričom inspiriše i pouči.

Danas odajemo počast životu i Sarajevu, koje je simbol života.

Dobrodošli, jer Sarajevo je gde je nekad bilo.

Tekst: Danijela Golijanin

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/ellesrbija/