Od Londona do Pariza princip je isti.

Prvog dana na novoj destinaciji probudili biste se i lagano i započeli šetnju kroz galerije, prva stanica verovatno bi vam bila nezaobilazna razvikana „umetnička ulica“, ili neki konceptualno dizajnirani muzej nacionalne umetnosti, pa biste u jednom điru (uz nekoliko preskupih kafa) bili brzo „apdejtovani“ o pojavama u modernoj umetnosti. Ipak, stvari se sada menjaju. Kako kirija u art prestonicama raste, a globalno tržište beleži sve više neverovatnih prodaja sa bar šest nula, mnogi umetnici primorani su da potraže novo utočište. 

Ova činjenica kombinovana sa večitom žeđi umetnika za novim i neočekivanim, odgovorna je za masovnu relokaciju kreativaca u gradove koji ranije skoro da nisu ni postojali na umetničkoj mapi sveta. Imali smo prilike da ovo vidimo i ranije, tako se na primer gradić Marfa u Teksasu transformisao u pravu art meku zahvaljujući sukulptoru Donaldu Juddu tokom sedamdesetih godina. Ali, koje su to nove lokacije na koje bi trebalo obratiti pažnju? Predstavljamo vam pet destinacija koje se izdvajaju kao nove prestonice kreativnosti. Ukoliko ste ljubitelj umetnosti, ovo je savršen trenutak da posetite ova mesta ili se tamo čak i preselite! 

Bogotá, Kolumbija

Svetska umetnička scena trenutno je očarana kolumbijskim umetnikom Oscarom Murillom – sa samo 29 godina zabeležio je prodaju svojih radova u milionskim iznosima. On nije statistička greška, Bogotá trenutno cveta kada je reč o art sceni. Stranci će vam reći da se to dešava zahvaljujući intervencijama vlade, ali oni upućeniji otkriće vam da je to rezultat zalaganja lokalnih kustosa i preduzetnika.

Tokom protekle decenije u ovom gradu otvoreno je više od 40 nezavisnih galerija koje prikazuju širok spektar radova domaćih umetnika. Mnoge od njih otvorene su u nekada napuštenim prostorima, na primer kulturni centar Espacio OdéonCentro Cultural Gabriel García Marquez smešten je u zgradi nekadašnjeg bioskopa. Galerija Flora Ars + Natura svoje mesto našla je u napuštenoj stambenoj zgradi.

Pored nezavisnih galerija velike uspehe i popularnost beleže i sajmovi kao što su La Otra Bienal i ArtBo. ArtBo je postao vodeće mesto gde možete videti presek art scene celokupne Latinske Amerike. Do ovakog procvata došlo je jer institucije nisu bile toliko snažne i ostavljeno je dovoljno prostora za stvaranje nezavisne i alternativne scene koja je tokom godina dovela do ustrojavanja dinamičnog art tržišta. 

Najpoznatiji umetnici: Antonio Caro, Oscar Murillo, Doris Salcedo

Posetite: La Candelaria, deo grada koji odlikuje sjajna ulična umetnost, a tu je i muzej posvećen Fernardu Boterou. 

Detroit, SAD

Detriot je 2013. godine postao najveći grad u Americi koji je proglasio bankrot. Ali, da je to mesto koje ipak odoleva nevoljama uverili smo se gledajući koliko su za grad učinili umetnici koji su u poslednje tri godine osvojili napuštene zgrade. Kreativni identitet Detroita bazira se na DIY principu koji se najbolje ogleda u projektu Heidelberg lokalnog umetnika Tyreea Guytona koji još od 1986. godine koristi farbu i raznovrsne objekte kako bi ulepšao zgrade u istočnom delu grada.

Inspirisan time dugogodišnji stanovnik Detroita, Robert Sestok, uspeo je da sakupi 50.000 dolara kako bi u julu 2015. godine otvorio park skulptura. Detroit postaje sve atraktivniji i za pridošlice, tako se Galapagos Art Space premestio iz Njujorka i uselio u napuštenu fabriku, fantastičan prostor koji nikada ni bi mogli da pronađu u gradovima kakvi su London i Njujork. Umetnici su bukvalno „preuzeli“ grad i u poslednjih nekoliko godina stvorili zajednicu koja je iznedrila toliko zanimljivih projekata da sada ovu destinaciju s pravom, porede sa Brooklynom. 

Najpoznatiji umetnici: Olayami Dabls, Greg Fadell, Addie Langford. 

Ne propustite: The Sugar Hill Arts District, dom N’Namdi centra za savremenu umetnost. 

Singapur, Singapur

Ovaj azijski grad oduvek je važio za mesto koje predstavlja značajan umetnički hub na istočnoj strani sveta, ali je njegov razvoj u tom pravcu ipak nadmašio sva očekivanja. Tokom 2012. godine singapurska vlada otkrila je plan za investiciju od čak 210 miliona dolara namenjenu pretvaranju ostrva u centar umetnosti za celu jugoistočnu Aziju.

Uticaj je već vidljiv, tu je ganc nova nacionalna galerija, ali razvoju su takođe dosta doprineli fokusiranost na digitalne komunikacije, kao i spontane građanske inicijative, što se najbolje vidi u umetnosti koja je izložena u kvartovima kao što su Bras Basah i Bugis. Jedan od najvećih događaja u prošloj godini bio je FutureEverything Singapore, festival koji je podvukao značajan razvoj digitalne kulture za ovaj grad. 

Najpoznatiji umetnici: Geraldine Kang, RSCLS Collective, Eugene Soh.

Ne propustite: U sklopu Bras Basah Complex The Centre for Books & Arts nalaze se concept art knjižara, umetnički studio i galerija. 

Havana, Kuba

Nedavno uspostavljanje liberalnijih kubanskih graničnih odredbi za američke građane donelo je novo svetlo u kubansku prestonicu, odnosno svet je napokon uvideo kakva se tamo kreativna zajednica krije. Zaboravite na velike staklene izloge galerija u Americi i Evropi, ovde vlasti imaju naviku da zabrane čak i privatno prikazivanje izložbe noć uoči otvaranja. Ipak, ta činjenica ne smeta umetnicima, oni čak zbog tako snažne cenzure nalaze satisfakciju u prevazilaženju izazova.

Kustosi i umetnici snalaze se tako što svoju umetnost, od skulptura sve do velikih instalacija, prikazuju u privatnim studijima smeštenim u kolonijalnim zgradama u centru Havane. Dobra vest jeste da postoje indikacije da je kubanska vlada malo omekšala svoj stav kada je reč o stavu prema umetnosti. Uz pomoć Fidela Castra lično, umetnik Kcho iz Havane otvorio je Kcho Estudio Romerillo umetničku „laboratoriju“ za javnost. Takođe Bijenale u Havani ustanovljeno 1984. godine dobija sve veći značaj. 

Najpoznatiji umetnici: Los Carpinteros, Carlos Martiel, Wilfredo Prieto.

Ne propustite: The studio of female arts collective, 7may 60, smešten u modernističkoj zgradi u stambenom delu kvarta Miramar. 

Atina, Grčka

U svom prošlom životu Atina je bez dileme bila evropska umetnička prestonica. A sad, 2016. godine, stidljivo se vraća pod reflektore. Tu su očigledne atrakcije kakav je Acropolis muzej sa svojim ultramodernim dizajnom od stakla i čelika i gde se čuvaju antički artefakti sa Akropolja. Ali, ono što zapravo intrigira, kada se govori o umetničkoj sceni danas u Atini, jeste na koji način se koriste javni prostori kako bi se prevazišla trenutna ekonomska i politička kriza u zemlji.

Ulični umetnici kao što su The Kretisis Bros i Manolis Anastasakos iskoristili su ogromne zidove da oslikaju fantastične murale koji prikazuju kolektivnu zbunjenost i nemoć. Art zajednica Depression Era kreativno „osvojila je“ dotrajale zgrade koje su oštećene u nemirima 2014. godine. Ukratko, u grčkoj prestonici prisutan je osećaj da je sve moguće a „preveden“ je u umetničku scenu. Umetnost na otvorenom doživljava svoj procvat, grupe kao što je Depression Era mobilizuju se preko društvenih mreža i umetničke intervencije dešavaju se u vrlo kratkim rokovima od samo nekoliko sati. 

Najpoznatiji umetnici: iNO, Makis Faros, Aliki Palaska, Kostas Sahpazis.

Ne propustite: The Exarcheia kvart, tamo se nalazi vrlo uticajna galerija 3 137.  

Tekst: Jelena Karakaš

Zapratite ELLE na Viberu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>http: //www.viber.com/ellesrbija