Ovaj fenomen je svoje mesto u književnosti pronašao u preplitanju sa nekoliko već popularnih žanrova, pa najčešće nailazimo na knjige koje obiluju naučnom ili epskom fantastikom (sa naglaskom na prikaz različitih vrsta antiutopija), ili pak surovom realnošću sa kojom se pojedini adolescenti suočavaju (bolest ili depresija).

Da su domaći izdavači itekako upoznati sa ovim trendom, pokazuje veliki broj YA romana koji je u poslednje vreme preveden na srpski jezik. Danas vam predstavljamo nekoliko reprezentativnih primeraka ovog žanra.

Igre gladi (The Hunger Games) – Suzan Kolins

Prva knjiga trilogije koja je pokrenula lavinu distopijskih romana za mlade objavljena je 2008. godine i odmah je postala besteseler. Radnja je smeštena u zemlju Panem, na područje nekadašnje Severne Amerike.

Panem čine velelepni glavni grad Kapitol i dvanaest distrikta. Jednom godišnje svaki distrikt mora da podnese žrtvu gradu i da pošalje po jednog dečaka i devojčicu koji će se boriti u Igrama gladi – svojevrsnom „rijalitiju“ koji čini borba do smrti, a koji se prenosi uživo na svim televizijama.

Protagoniskinja romana, Ketnis Everdin, dobrovoljno pristupa Igrama kako bi poštedela sestrin život i time sebe samo osuđuje na smrt.

Trilogiju „Igre gladi“ pored istoimenog prvog dela čine još i romani „Lov na vatru“ i „Sjaj slobode“ (The Hunger Games, Catching Fire, Mockingjay).

Divergentni (Divergent) – Veronika Rot

Iako na prvi pogled deluje slično prethodnoj trilogiji, i trilogija Divergentni zaludela je svet. Prva knjiga objavljena je 2011, a zatim su usledili i nastavci „Pobunjeni“ (Insurgent) i „Odani“ (Allegiant).

U dalekoj budućnosti, grad Čikago je podelio društvo na pet odvojenih frakcija, od kojih svaka predstavlja određene vrline čovečanstva: Nesebični, Miroljubivi, Čestiti, Neustrašivi i Učeni.

Na Dan odabira, svi šesnaestogodišnjaci u gradu polažu test sklonosti kojim se određuje kojoj frakciji zaista svako od njih pripada. Nakon testa, oni ipak imaju slobodu da sami odluče da li će se prebaciti u frakciju koju im je test sklonosti sugerisao ili će ostati u onoj u kojoj su rođeni.

Šesnaestogodišnja Beatris Prajor je rođena u porodici Nesebičnih, ali tamo se nikada nije osećala prijatno – uprkos ljudima oko sebe, bila je usamljena i osećala je da je život među Nesebičnima sputava, kao da tamo istinski ne pripada. Kada je došlo vreme za test sklonosti, ispostavilo se da su njeni rezultati nejasni: da ne pripada samo jednoj frakciji, već da poseduje sklonosti ka trima – Nesebičnima, Učenima i Neustrašivima.

Legenda (Legend) – Mari Lu

Još jedna autorka zapratila je oprobani recept, pa tako imamo još jednu distopijsku trilogiju iz 2011. godine, koja je doživela veliku popularnost među omladinom.

Priča prati Džun i Dan, momka i devojku koji su sve samo ne uobičajeni. Ona je vunderkind. Rođena u elitnoj porodici, u najbogatijem sektoru, odgajana je i obučavana za najviši čin vojske Republike. On je legenda. Rođen u sirotinjskom sektoru, postao je najvispreniji i najtraženiji kriminalac koji se ikada pojavio u Republici.

Vojska Republike šalje svoju uzdanicu u misiju koja će je, ukoliko je uspešno izvrši, vinuti u zvezde. Sve što treba da uradi jeste da uhvati Legendu, i privede ga pravdi.

Ukoliko vam se ovaj roman dopadne, možete potražiti i nastavke „Uzdanica“ (Prodigy) i „Šampion“ (Champion).

„Krive su zvezde“ (The Fault In Our Stars) – Džon Grin

Pored romana sa naučnofantastičnim motivima, sve su popularniji i romani smešteni u realni svet mladih. Jedan od najpopularnijih autora ove „grane“ yound adult književnosti svakako je Džon Grin, a njegov najpopularniji roman je bez premca „Krive su zvezde“. Roman poznat po tome što je „rasplakao svet“ govori o ljubavi dvoje tinejdžera u nemogućim uslovima.

Uprkos medicinskom čudu koje je smanjilo tumor i kupilo joj još nekoliko godina života, Hejzel je oduvek bila u terminalnoj fazi bolesti ‒ njeno poslednje poglavlje bilo je ispisano odmah uz postavljenu dijagnozu. Ali onda se u Grupi za podršku pojavio Ogastus Voters, i njena priča je ponovo napisana.  

Ukoliko ste već pročitali ovaj roman, potražite još neke naslove ovog autora: „U potrazi za Aljaskom“ (Looking For Alaska), „Gradovi na papiru“ (Paper Towns), „Obilje Katarina“ (An Abundance of Katherines) ili „Vejte snegovi“ (Let It Snow).

Potraga za Odri (Finding Audrey) – Sofi Kinsela

I autorka čiklit romana poznatih širom sveta, Sofi Kinsela, rešila je da se oproba u ovom žanru. Rizik se isplatio, s obzirom na to da je njen prvi YA roman, „Potraga za Odri“, dočekan sa oduševljenjem.

Roman je priča o tinejdžerki koja pati od anksioznosti i koja, pomoću svog prijatelja Lajnusa, uspeva da je prevaziđe. Kako se njihovo prijateljstvo produbljuje i svakim danom prelazi u nešto više, Odri shvata da ova veza ne samo da pomaže njoj da normalno korača kroz život, već i čitavoj njenoj porodici.

Sudeći prema pozitivinim kritikama koje je roman dobio, Kinsela se odlično snašla u ovom žanru, pa možda možemo očekivati još YA knjiga ove autorke.

Eleonora i Park (Eleanor & Park) – Rejnbou Rauel

Ovo je priča o dvoje buntovnika, Eleonori i Parku, čiji putevi su se ukrstili na čudesan način. Oboje veoma dobro znaju da prva ljubav nikad ne traje večno, ali su dovoljno hrabri i očajni da ipak pokušaju da to i ostvare. Kada Eleonora bude srela Parka, i čitalac se susreće sa svojim prvim ljubavima i svim teškoćama koje one donose.

Eleonora je nova u kraju, njena razbarušena riđa kosa i pocepana odeća nimalo joj ne pomažu da se uklopi u novu sredinu. Parka će sresti u školskom autobusu. Iako sede zajedno, nikada ne progovaraju ni reč, sve dok Park ne primeti da Eleonora krišom viri u stripove koje je stalno čitao, odudarajući tako od ostalih dečaka opsednutih sportom. Vremenom, stripove okreće sve više ka njoj kako bi i ona mogla da ih čita. Tako počinje njihova ljubavna priča.

Ovaj roman objavljen je 2013. godine, a iste godine autorka je napisala još jedan YA roman, pod nazivom „Obožavateljka“ (Fangirl) koji je doživeo jednaku popularnost.

Na posebna te vodim mesta (All The Bright Places) – Dženifer Niven

Otkako je objavljen, početkom ove godine, roman Dženifer Niven ne silazi sa top lista najprodavanijih romana širom sveta. Kao i nekoliko prethodnih romana i ovaj obrađuje temu ljubavi među tinejdžerima. Teodor Finč je opčinjen smrću i stalno smišlja kako bi sve mogao da se ubije. Ali svaki put nešto ga u tome spreči. Violeta Marki živi odbrojavajući dane do mature, kada će pobeći što dalje od svog malenog grada u Indijani i što dalje od tuge za sestrom koju je izgubila.

Kada se Finč i Violeta oboje nađu na ogradi školskog zvonika, nije baš najjasnije ko je koga tu sprečio da ne skoči. A kada dobiju zajednički školski zadatak da otkriju „prirodne lepote“ svoje države, i Finč i Violeta će otkriti nešto važno. Finč – da samo uz Violetu može biti svoj, uvrnut, duhovit momak koji žiovt zaista živi i koji zapravo uopšte nije dežurni školski čudak. Violeta – da samo kraj Finča može da zaboravi na odbrojavanje dana, jer bolje je proživeti ih i doživeti kad su već tu pred njom. Međutim, kako Violetin svet počinje da raste i da se širi, tako Teodorov počinje neumitno da se smanjuje i sužava... dok jedna devojka uči da živi od momka koji namerava da umre!

Prednosti jednog marginalca (The Perks of Being a Wallflower) – Stiven Šboski

Često se o ovom romanu govori kao preteči YA žanra. Iako je objavljen 1999. godine, čini se da je pravu slavu dostigao tek ekranizacijom iz 2012. godine. Izraz wallflower predstavlja sleng za asocijalnu, povučenu osobu i odnosi se na protagonistu romana. Čarli, povučeni petnaestogodišnjak piše pisma nepoznatoj osobi u kojima opisuje svoja svakodnevna iskustva.

Čarli je mentalno i emotivno nestabilan i pisanje pisama nepoznatom primaocu na njega ima terapeutsko dejstvo. Nakon samoubistva bliskog prijatelja, Čarli ima problema da se uklopi u novu sredinu. Uspeva, međutim, da se sprijatelji sa nekoliko starijih srednjoškolaca, među kojima se izdvajaju Sem i Patrik. Vođen starijim društvom, Čarli za vrlo kratko vreme stiče ogromno iskustvo: doživljava svoj prvi poljubac, suočava se sa školskim mangupima, eksperimentiše sa alkoholom i drogom.

Iako je prevashodno namenjen mlađoj publici, ovaj coming-out-of-age roman mogu čitati i zreliji čitaoci (naročito roditelji). Roman obuhvata toliko gorućih tema da je prosto nemoguće ne pronaći se barem u jednoj i podsetiti se onih dana kada su minorni problemi delovali kao prepreke koje se ne mogu prevazići; ali i dana kada je bilo moguće živeti u datom momentu i kada su sitnice bile dovoljne da se osetimo beskonačnim.

Autorka teksta je Sandra Bakić Topalović sa bloga Stsh's Book Corner 

Zapratite ELLE na Viberu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>http: //www.viber.com/ellesrbija