Majčinstvo je toliko duboko ugrađeno u ženski identitet da sam se čak i u situaciji životne opasnosti pitala hoću li moći da se ostvarim kao majka. Da bih razbila zid ćutanja o strahovima i nadanjima, nauci koja nam nekad pomaže, a nekad izmiče, pozvala sam tri predivne žene na ručak želeći da ih pitam šta za njih znači fraza „ostvariti se kao majka“. Marija Veljković ima troje dece i Youtube kanal Trudnoća je dar gde otvoreno govori o svakodnevnim izazovima, Mima Fazlagić o majčinstvu priča iz perspektive lekarke i zamenice direktora Centra za bioetičke studije u Srbiji, a Magda Janjić, urednica magazina

Vice, priča o medijskoj i društvenoj slici majke, ali o i odgajanju dva tinejdžera u vrlo netipičnoj zajednici nakon razvoda. Našle smo se u restoranu Smokvica na Dorćolu i zaplovili u predele skrivene iza čuvenog „ostvariti se kao majka“. Uz zdrave i orijentalne letnje specijalitete počele smo priču od biološkog aspekta majčinstva. Kada se zaista žena ostvaruje kao majka – trudnoćom, rođenjem deteta, u kojoj fazi majčinstva se oseti ta ostvarenost? 

MIMA: Radim već 30 godina i bezbroj puta prisustvovala sam porođaju, prvom trenutku u kome se ostvaruje majčinstvo. Materinstvo je specifično, nešto što zaista jeste dar, naša rodna privilegija… Ali, kako se bavim i naukom, za mene se i pojam majčinstva menja. Vrlo brzo moraćemo da promenimo definicije majčinstva, odgajanja dece i ljubavi jer napredak nauke to već menja. 

MARIJA V: Ne bih rekla da je čin ostvarenja, barem kod mene, trudnoća ili čin rađanja. Mnogo je komplikovano to ostvariti se kao majka, ja sam tek sad ostvarena kao majka jer ih obožavam i oni su centar moga sveta, sve troje.

MAGDA: Meni fraza „ostvariti se kao majka“ izaziva anksioznost. Zanima me da li to uopšte ima veze sa biologijom? Kada sam odlučila da se „ostvarim kao majka“ imala sam 26 godina i bila sam prilično šokirana tim "ostvarenjem". Jesam majka, ali ne znam jesam li ostvarena i da li sam zadovoljna tim ostvarenjem.

MIMA:Možda ne bi trebalo to da kažem, ali ne postoji majčinstvo koje se uključi na dugme. Kad se porodi, ženi nije ni do čega. Odnos prema bebi se gradi i to nije stvar hormona ili biologije. A žene često moraju da odglume ono što se očekuje od njih. Ako grešim demantujte…

MAGDA: Mi igramo uloge koje su nam date i to je romantizovanje porođaja, brige i svega što dolazi posle. Što se mene tiče to nije nimalo romantično. 

MARIJA R: Možda je romantizovanje majčinstva mehanizam koji pomaže ženama da se snađu u nepoznatoj situaciji, da je osmisle i da im lakše prođe nešto što je objektivno veoma bolno i teško?

MARIJA V: Upravo zbog toga sam i otvorila blog, da majka može da kaže istinu. U romantičnoj verziji zna se samo ono: „Ja sam najsrećnija na svetu“, a u stvarnosti pitam se „šta mu je s glavom, zašto je tako trouglasta?“ Ljubav je često zakopana negde ispod šoka kroz koji telo prolazi. 

MIMA: Kada žena dobije prvo dete i ode kući s njim, ne zna ništa, ni kako da ga hrani, ni da li beba jede, spava, ni da li diše. 24 sata je u nekoj trenerci sa grudima iz kojih curi mleko, spava na po dve sekunde, a zbog pada hormona razvija se blagi vid depresije kao reaktivno, a ne patološko stanje. Svi kažu da je to nešto najlepše, a u stvari to je najstrašniji posao na svetu. A ljubav se stvara kada žena shvati da novo biće ne može opstati bez nje, tako se razvijaju emocije. Danas, kada bi vam neko spustio bebu kroz prozor, posle šest meseci brige o tom detetu ne bi bilo nikakve razlike u količini emocija, ljubavi i brige u odnosu na bebu koju ste rodili. To ipak nije biologija.  

Nastavak na sledećoj stranici:

PageBreak

MARIJA R: Magda, u tvom slučaju, deca su jedan deo nedelje kod oca a jedan kod tebe i to u Srbiji nije uobičajeno. Kakva je očekivanja društvo stavljalo pred tebe? 

MAGDA: Bilo je dosta problema. Razmišljam o tome kako je u našem društvu teško biti majka i ne biti majka, a najteže je biti ono što ti želiš i raditi kako ti misliš da treba. Ali, deca razvedenih roditelja se stigmatizuju. Kada se ona iz „normalnih“ porodica ponašaju čudno u školi „to je faza“, a kada se govori o deci iz atipičnih porodičnih zajednica, onda „nešto nije u redu“. To mi je bilo najteže, pogotovo sada kada su oni tinejdžeri. 

MIMA: Četrdeset odsto parova je razvedeno, a kroz moju ordinaciju prođe mesečno bar pet, šest žena sa donatorskim jajnim ćelijama. Ima puno gej parova koji se na razne načine snađu da dobiju dete, dok sa druge strane, u takozvanim „normalnim“ porodicama ima dosta slučajeva nasilja, psihičkih poremećaja koji se ne leče. 

MARIJA R: Meni je bilo mnogo teško da se odreknem materice- iako je to bilo apsolutno neophodno. Svesno sam odlučila da ne rizikujem žrtvujući zdravlje, jer ne želim da moje još nerođeno dete nosi teret mojih teških ili sebičnih odluka. Alergična sam na to što se u medijima koristi fraza „majka hrabrost“ za majke koje žrtvuju svoje zdravlje ili život. U istoimenoj Brechtovoj drami Majka hrabrost je ime za konformističku majku koja gazi napred žrtvujući čak i decu zarad nekih prizemnih ciljeva, zar ne?  

MAGDA: Stvarno ne mogu da zamislim situaciju u kojoj sedim sa decom i ponavljam im da su oni moj smisao života. Mi moramo da imamo svoj smisao života da bismo ga dali deci. Nema toga ukoliko žena misli da je žrtva ili ako to jeste. Kao ostvarena žena, došla sam do stadijuma u kome ne moram da žrtvujem ništa, ali moram da balansiram. Ako pokušavaš da imaš pipke na svim poljima, burnout je neminovan.

MIMA: Život je nešto što se događa dok ga mi planiramo. Reći ću jedno svetogrđe - život može biti kvalitetan i bez dece. Ja nemam decu i često u ordinaciji srećem žene koje rade i po petnaest vantelesnih oplodnji, potpuno uništavajući svoj život jer ne postoji više ništa osim očekivanja trudničkog stomaka. Mi ipak nismo samo amebe, da nam je jedini cilj prosta deoba. Biti majka je savršenstvo, mogu reći i smisao života, ali iskustvo govori da moramo živeti pun život sa onim kartama koje su nam dodeljene, uzeti najbolje od svega. 

MAGDA: Mislim da je surogat majčinstvo super jer konačno može da se razbije patrijarhalni mit majčinstva. To je škakljiva tema i, naravno, ne treba zanemariti ni to da su surogat majke gotovo uvek iz nižih klasa, a roditelji iz viših. 

MARIJA R: Kada bi surogat materinstvo bilo široko dostupno i priuštivo, razbio bi se taj klasni jaz. Medijsko predstavljanje surogat majčinstva kao hira bogatih krije strašnu istinu da je mnogim roditeljima to jedini način da dobiju biološko dete. Neki parovi pod pritiskom nerazumevanja sredine glume pravu trudnoću. Surogat majčinstvo je sada u Srbiji krivično delo i to je apsurd. 

MARIJA V: Javnost treba obavestiti. Sve što sam ja znala o surogat majčinstvu je da je Sara Jessica Parker dobila blizance, i pisalo je da je to zato što nije htela da se ugoji. 

MARIJA R: Mene zanimaju prebrisane priče, ono o čemu se ćuti. Sva dostignuća nauke gube značaj ako nisu dostupna običnoj ženi. Danas žene u kućnim uslovima vrše veštačku oplodnju, odnosno inseminaciju, kao i ranije i danas se vrše ilegalni abortusi tamo gde je zabranjeno. Kome u današnje vreme da se obrate gej parovi ili singl žene koje žele da rode dete?

MIMA: Pre svega ginekologu. Kao lekar, ja nisam tu da osuđujem ili favorizujem tuđe izbore, već da pomognem pacijentu. Ukoliko žena želi dete sa donatorskim embrionom, sa medicinske strane potpuno je nebitno da li je i sa kim u vezi. Većina gej parova okleva da se obrati lekaru, zbog diskriminacije. 

MARIJA V: Mnoge superžene odluče da nemaju decu jer se majčinstvo degradira, prikazuje kao kliše. Neke drugarice udaljile su se od mene kad sam postala majka zato što se to doživljava kao nešto dosadno. Majke su predstavljene jednodimenzionalno, žene koje pričaju samo o pelenama i mleku. A istina je da si kompleksnija kad si majka. 

MAGDA: Mislim da je u redu i to da mame budu dosadne. Uskraćivanjem izbora svi su u problemu. 

MARIJA V: Mi već dve godine pokušavamo da se slikamo za Novu godinu i uvek neko plače, podriguje, ispada iz kadra ili sam ja trudna pa mi je muka. Imamo samo jednu sliku na kojoj smo svi srećni, ali se Đurađ, pošto se odvikavao od pelena, upiškio. Nismo svi našminkani, al’ smo radosni. Najvažnije je raditi po svom osećaju. Majčinstvo je ogroman i važan aspekt života, ali svaka majka je i nešto više.

Tekst: Marija Ratković

Zapratite ELLE na Instagramu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>https://www.instagram.com/elleserbia/