Stvarno bi trebalo da saosećate sa svojim mozgom. Ali ozbiljno! Od svih ostalih organa u vašem telu, ako zenemarimo srce, jedino on konstantno radi punom parom. I dok oči svakoga dana trepnu po 28.800 puta, milijarde neurona u mozgu procesuiraju donošenje čak 35.000 odluka u istom tom vremenskom okviru. Branč ili ručak? Štikle ili ravne cipele? Taksi ili gradski prevoz? Jedno dete ili dva? Koliko god na prvi pogled neka od ovih pitanja delovala banalnije od drugih, mozak ne misli tako. Sva su podjednako ultimativna u dobijanju odgovora. „Donošenje odluka iziskuje jednaku energiju i u slučaju kada kažete NE drogama i kada kažete NE krofnama“, kaže američki psihoterapeut Roy Baumeister, autor prve studije o efektu zamora usled donošenja odluka. 

U vremenu BuzzFeed kvizova i „obilja izbora“ primorani smo na to da donosimo odluku za odlukom, iz trenutka u trenutak. Koji smo lik u Disneyjevom crtaću, šta jedemo, pijemo, oblačimo, čitamo, u šta verujemo, šta retvitujemo... I kao da to nije dovoljno iscrpljujuće, u toku dana pre ili kasnije sačeka nas i pitanje: „Šta da kupimo?“ Današnji supermarketi imaju, u proseku, po 40.000 proizvoda. Poređenja radi, prošla generacija imala ih je oko 8.000. Drugim rečima, danas bi zahvaljujući blagostanju izbora čak i kupovina farmerica mogla da izludi svakog ko se do tog časa potrošio na odlučivanje po raznoraznim (gore navedenim) pitanjima. I tako se u jednom trenutku, ni krivi ni dužni, suočite sa pitanjem svih pitanja – koje farmerice su prave? One sa podignutim ili spuštenim strukom, zvoncare ili uske nogavice, taman ili svetli teksas... Skinny, strejt, boot-cut ili boyfriend? Lista se čini beskonačnom, baš kao i niz proizvoda na polici. I dok vam se u glavi već uveliko vrti od jeans cunamija, velika je verovatnoća da ćete uraditi sledeće: a) doneti lošu odluku (kupiti model koji vam nikako ne stoji) ili b) izaći iz radnje u ime kratkotrajnog olakšanja, bez obzira na posledice (odnosno, propustiti model stvoren za vas koji je uz to i na sniženju). Primer možda deluje banalno, ali svi smo se bar jednom našli u toj situaciji.

Naša sposobnost da pravimo kompromise (dobre ili loše) stupa na scenu odmah nakon što popusti snaga volje i to je momenat kada postajemo ono što naučnici zovu „kognitivni jadnici“. Kako bismo sačuvali energiju, instinktivno počinjemo da gledamo stvari u jednoj jednoj dimenziji, kao što je (u slučaju farmerica) na primer samo kvalitet ili cena. To je i jedan od razloga zbog kojih mrzite sebe kada shvatite da ste spiskali 800 evra na rasprodaju kupujući nepotrebne komade samo zato što su „na popustu“. 

Marketinški stručnjaci računaju upravo na taj trenutak slabosti. Strpljivo čekaju da im dođemo samleveni i baš u tom času, pod paravanom da nam pomažu, nude nam jeftiniji ili jedan for free proizvod i tako utrape nešto što nismo ni planirali da kupimo. To mu dođe kao slamka spasa čiju krhkost spoznamo obično kasno. I sve to zato što smo moždane ćelije konstantno trošili na pravljenje izbora bilo u ime zabave igrajući online kvizove, bilo zarad egzistencijalnih potreba (sendvič ili salata za ručak).

Za razliku od fizičkog umora kog smo konstantno svesni, onaj od donošenja odluka troši našu mentalnu snagu, a da to često kognitivno ne isprocesuiramo. 

Ovaj fenomen ne pogađa samo prirodno neodlučne osobe. Naučnici tvrde kako niko od nas nije imun od zasićenja tog tipa, pogotovo ne oni koji su, zbog prirode posla, prinuđeni da promptno donose odluke na višem nivou. 

Kada konstantno donošenje odluka postane životna svakodnevica, dobra strategija da se napravi pravi izbor od presudnog je značaja. Uspešni ljudi, tvrdi Baumeister, u to ime razvijaju navike koje im pomažu da očuvaju snagu volje. Sali Stevanja nedavno je sa sestrom Julie osnovala firmu Stylerunner. Kao svaki početak, i njihov je bio težak. Radni dan je trajao 14 sati i, naravno, sve se vrtelo oko odluka koje su morale da donesu. „Lomile smo mozak za svaku ma i najmanju stvar – od odabira komada koje ćemo prodavati, do toga koju kurirsku službu ćemo da angažujemo“, kaže tridesettrogodišnja Stevanja. „Na kraju dana bila sam toliko iscrpljena da bih posegnula za bilo kojim mišljenjem koje se činilo najjednostavnijim. Prosto sam mogla da osetim koliko mi je rasuđivanje dezorijentisano.“ 

Sali je, kaže, naučila lekciju i napravila sebi „sigurnosnu mrežu“ tako što je sa svoje to do liste eliminisala male odluke. Sada se svakoga dana budi u isto vreme, vežba u isto vreme, a čak i ručak bira sa samo dva menija. „Naučila sam da resetujem svoj mozak kad god je preda mnom neka nova odluka. Ne smem da dozvolim da moja sposobnost za pravljenje izbora bude inhibirana jer sam se potrošila na male stvari“, kaže Sali. 

Čak je i Barack Obama usvojio ovaj pristup, tako što je limitirao svoju garderobu na samo dva outfita. „Nosim samo siva ili plava odela“, rekao je za Vanity Fair, kada su ga pitali koja je tajna njegove produktivnosti u predsedničkoj stolici. „Pokušavam da selektujem odluke. Ne želim da se trošim na odlučivanje o tome šta bih jeo ili obukao jer preda mnom svaki dan stoje mnogo teže odluke“, izjavio je Obama (dok se Michelle očigledno i dalje stoički nosi na izazovima svog ormara). 

Ako ne želite da budete robovi navika, bez brige. Postoje, naravno, i drugi načini da se izbegnu negativni aspekti donošenja odluka. Za početak, prestanite da se štrecate zbog bilo kakvih zvukova koje vaš mobilni telefon ispušta nakon radnog vremena. Disciplinujte se da ga konstatujete samo onda kada vi to želite. U ovo doba digitalne tehnologije svi smo izloženi pritisku da o svemu odlučujemo odmah i sada, ali to nije baš uvek u našem interesu. Dakle, imajte na umu da to što niste odgovorili na neki mejl ili poruku koja vam stigne posle pet popodne, ne znači kako ste nepouzdana osoba. To savetuje i osnivač ustanove The Happiness Institute, dr Timothy Sharpe, koji kaže: „Sve što vam stigne posle radnog vremena ostavite za sutra.“ 

Zvuči jednostavno, a kad se malo bolje razmisli – i jeste tako. 

Tricks and tips...

...jer pomoći nikad dosta

Bacite novčić

Beskrajno zahvalan, ali metod ne baš preporučljiv za donošenje životnih odluka.

Napravite mapu

Napišite ili grafički predstavite opcije pred vama. To može da razbistri situaciju.

Budite Gandhi

Zamislite sebe kao mudrog starca (ili ženu) i postavite mu/njoj pitanje. To će vam pomoći da se emocionalno vežete za dilemu pred sobom.

Razmišljajte na glas

Izgovorite dileme i opcije loud and clear. Da, izgledaćete kao poludeli, ali mala je to cena za mudrost koju ćete postići.

Tekst: Jasmina Lazić

Zapratite ELLE na Viberu i prvi dobijte sve insajderske informacije magazina ELLE >>>http: //www.viber.com/ellesrbija