Kostimograf je po profesiji i dobitnica je svih domaćih nagrada iz domena mode. Poznata je i po tome što je veliki borac za prava životinja. Ako nosite krzno – kada je sretnete, pređite na drugu stranu ulice.

Koji svoj komad izdvajaš kao karakterističan za svoj dizajn?
U mom dizajnu izdvojila bih kapute i jakne, jer oni najviše imaju ličnog pečata. Trudim se da sve što kreiram bude dobro izdizajnirano, da kroj bude unikatan, a materijal kvalitetan.

Poražavajuće je kad su dobro dizajnirani komadi od lošeg materijala, što je u našoj zemlji vrlo zastupljeno.

Koje druge oblasti umetnosti te najviše inspirišu?
Umetnici se razlikuju samo po mediju kojim se izražavaju, tako da je celokupna umetnost moja inspiracija, mada je mene oduvek više inspirisao moj život, lična iskustva i razmišljanja na određene teme.

Koliko su ti važni komentari drugih na tvoj rad? Koliko se prilagođavaš sredini, tendencijama?
Komentari su bitni, ne zbog medijske buke, već zbog mode kao institucije, koju ipak mora da nadgleda neko s iskustvom, obrazovanjem i, naravno, ukusom. Loša kritika podjednako kao i dobra može biti krajnje relevantna ako dolazi od stručnog žirija. Nažalost, u 21. veku, kad su mediji u ekspanziji i kada svaka budala može dobiti svojih pet minuta, vrednost kritike sve više se gubi.

Šta je najteži, a šta najzanimljiviji deo tvog posla?
Najteži deo mog posla je realizacija projekta, od finansijskih problema do same tehničke razrade, koja u našoj industriji veoma loše funkcioniše, s obzirom na to da je tržište malo i nerazvijeno. Naravno, najzanimljiviji deo u poslu je brainstorming i sve ono što ulazi u pripremu za ovaj teži deo.

Šta je prema tvom mišljenju poslednja najveća/najuticajnija promena u modi?
Pojava ljudi koji nemaju želju da se utope i priključe postojećim trendovima. Izuzetno je teško i veoma cenim kada vidim da neko nema želju da se slepo prikloni trendu i pored toga što to, nažalost, danas nosi najveće beneficije. Mislim da se po sezoni izbacuje sve više i više „pravaca“ jer je postalo nemoguće ukalupiti toliku masu u samo par tendencija, tako da je izbor maltene neograničen i pravi je uspeh ostati originalan.

Kako komentarišeš sve veći procvat konceptualne umetnosti?
Smatram da je ona već davno procvetala još od vremena Duchampa i da savremena umetnost već počinje da vapi za nečim novim. Sadašnji tzv. koncept, u savremenoj umetnosti krajnje se izlizao i kopirao bezbroj puta, tako da me sve ređe nešto oduševi, iako sam pravi poštovalac ovog vida umetnosti.

Najvažnije što si naučila o dizajnu?
Da dobar dizajn nikada nije jeftin i da pravi konzumenti to veoma dobro znaju.

Kako dizajn menja svet?
Sve oko nas je dizajn, i sama priroda je dizajn. Dizajn menja svet na najprimarniji i najkonkretniji način. Dizajn je ideja i stvaralaštvo, od toga ništa nije vrednije jer je to put za bolji svet. Čovečanstvo je, nažalost, zaboravilo pravu definiciju dizajna, pa smo zato na ivici egzistencije.

Opiši nam ukratko svoje viđenje modne sezone jesen-zima 2012/13?
Svake sezone je ogromna ponuda trendova, ova jesenja/zimska senzibilitetom se nastavlja na letnje trendove, dakle očekuje nas mnoštvo dezena i boja, nažalost i krzna, koje lično nikada ne savetujem jer smatram da nismo više pećinski ljudi, već razumna bića koja su naučila da poštuju svaki život. Naravno, na svakome je da izabere trend prema svom senzibilitetu. Ja savetujem da ostanete verni svom ličnom stilu i samo ga upotpunite dobrim detaljima, a nikako da se menjate s trendom po svaku cenu.

Gde vidiš sebe za deset godina?
Jednu stvar znam sigurno, a to je da sebe ne vidim niti u Njujorku, niti u Parizu, niti u Milanu, protivnik sam globalizacije i kapitalizma uopšte. Celokupna masovna produkcija i monopol deluju mi krajnje utopijski i ne bih nikada svoj jedini život tako protraćila ni za koji novac, a nažalost, ni taj novac nije više toliko veliki, jer ljudi trpe za pet minuta slave.