Danas obeležavamo rođendan feministkinje Carol Hanisch i tim povodom pričamo zašto je lično političko.

Šta znači da je lično POLITIČKO?

To znači da problemi sa kojima se suočavamo kao žene, koji i te kako oblikuju naša individualna iskustva, nisu odvojeni od realnosti, već su deo društvenih, političkih i ekonomskih sistema moći.

Drugim rečima, ukoliko se kao žene susrećemo sa problemima koji proističu iz toga što smo žene, bili oni diskriminacija, nasilje, ili otvoreno ukidanje ljudskih prava ženama, mi moramo da se politički organizujemo da kolektivno to sprečimo. U tom smislu, lično je političko nije samo konstatacija, već i poziv na akciju!

Ova rečenica nas podstiče da se uključimo u politiku, bilo kroz mejnstrim politički angažman, bilo kroz aktivno učešće u ženskom pokretu, ženskim organizacijama, ali i ličnih i zajedničkih kampanja čiji je cilj i da informišu koji su to problemi koji nas povezuju, ali i da daju predloge za promenu i zagovaraju ih.

I poslednje, ali ne manje važno, lično je političko znači i da ovde baš i nema puno mesta sebičnosti i individualizmu, već je potrebno da se čujemo, da se razumemo, i da se kolektivno udružimo u borbi za to da i žene budu priznate kao ljudi, a ne kao niža vrsta muškaraca.

U objavi možeš videti četiri primera iz prakse koji potvrđuju da je lično i te kako političko.

1. #MeToo

Pokrenut kao reakcija na seksualno zlostavljanje i uznemiravanje postao je globalni fenomen. Deljenje ličnih priča o seksualnom nasilju na društvenim mrežama pokrenulo je masovno osvešćivanje o moći i strukturalnom seksizmu. Ovaj pokret nam pokazuje da su individualna iskustva nasilja politička pitanja koje zahtevaju kolektivnu akciju.

2. Borba protiv menstrualnog siromaštva

Podseća nas da je nedostatak pristupa higijenskim proizvodima tokom menstruacije zbog finansijskih ograničenja povezan s društvenim, političkim i ekonomskim sistemima moći. Posledice menstrualnog siromaštva imaju ozbiljne i političke implikacije po žensko zdravlje i dobrobit.

3. Borba za priznanje neplaćenog kućnog rada kao važnog ekonomskog doprinosa

Takođe pokazuje kako su privatni problemi žena, poput nepriznavanja njihovog rada u domaćinstvu, povezani s društvenim i ekonomskim sistemima moći. Ovo pokreće političko organizovanje žena kako bi se postigla pravedna raspodela kućnih obaveza i priznala važnost ženskog rada u domaćinstvu.

4. Borba za priznanje istopolnih partnerstava

Potiče iz iskustava LGBT+ osoba koje su suočene s diskriminacijom (zdravstveno osiguranje, penzije, nasleđivanje i sl) zbog nedostatka pravnog priznanja. Kroz političku akciju, LGBT+ zajednica se organizuje u zahtevima za promene zakona i društvenih normi. Cilj nije samo pravna ravnopravnost, već i društveno priznanje i sloboda da svi živimo autentično.